Merkantilnog krumpira u skladištima više nema!

Prošlogodišnja jesenska inventura po krumpirištima u cijeloj Europi koja je govorila da će nedostajati najmanje milijun tona konzumnog krumpira na tržištu do nove berbe već se s izmakom proljeća ove godine potvrdila.

S lanjskim urodom krumpira nije se dočekalo novi rod, mladi krumpir s domaćih njiva, pa se sad na tržnici i na sajmu srijedom u Čakovcu i ostaci, sitni gomolj od prebiranja merkantila, prodaju po trostruko višoj cijeni u odnosu na otkupnu cijenu u jesen i tijekom zime.

Beličanin Željko Sever godišnje ubere do 200 tona merkantilnog krumpira, a prošle je srijede na čakovečkom sajmu prodavao posljednje što je doma još ostalo od lanjskog roda:
- Velike su bile oscilacije u cijeni krumpira od berbe do sada. U otkup smo ga počeli davati u jesen - po 1,3 kune za kilogram. Onda je cijena jedno vrijeme pala na 1,1 kunu, pa se ponovo digla na 1,5 kuna za kilogram, do maksimalno dvije kune u otkupu kod pakirničara. Sad vidite, i ovaj prebrani, sitni, prodaje se po pet, šest kuna, a pakirničari već dugo uvoze krumpir iz Turske - kaže Sever.

Josip Gereci iz Belice također je prodavao preostali krumpir lanjskog roda, volumenom ne veći od kokošjeg jajeta, no, kako mu je krumpir zdrav i očuvan - kupci su dolazili:
- Ljudi kupuju krumpir iako je sitniji. Znaju što kupuju - u trgovačkim centrima nikad se ne zna odakle je što došlo i jesu li istiniti podaci s deklaracije. U jesen smo počeli prodavati po kunu i trideset, pa onda i po nižoj cijeni Tijekom zime cijena je rasla, u ožujku je kilogram bio po 2,5 kuna, u travnju tri, čak tri i pol kune. No, mi od pakirničara nismo mogli dobiti nikako više od dvije kune za kilogram već prebranog krumpira! I sad vidite - pet, šest kuna daje se za kilogram, a znate tko je ponovo zaradio? Trgovci! Mladog krumpira još nema (osim iz Dalmacije). Neće ga biti barem još tri tjedna, pa se sad - koliko znam - u pakirnicama ambalažira krumpir iz Turske. Sad je kasno za visoku cijenu krumpira na sajmu i placu!

Ante Bister iz Domašinca nema velike viškove krumpira za prodaju jer ga sadi za potrebe vlastitog kućanstva, ali nešto uvijek preostane i za sajam:
- Uz zrnje, preostaje i krumpir, odnosno, ono što je ostalo od lanjskog krumpira. l taj sitni koji smo nekad zvali “svinjščak” jer smo ga za kuhali svinje. Ali, sad više nitko niti svinje ne hrani. Dajem ga po kunu i pol ili dvije za kilogram, pa koliko se proda, proda. Ovako i onako ga sadimo toliko koliko doma trebamo, pa dam djeci za njihove obitelji. Vidi se da krumpira fali i kod velikih proizvođača. Takva je godina bila.

Autor: M. Belčić Foto: RGBStock.com