Pretraga tekstova
Međimurju nedostaje pogon za preradu sitnog i neprodanog krumpira u pire ili špirit - Seljaci nisu mogli prodati svoje proizvode
U Belici i ove zime ružna slika - tone krumpira pobacane su na okolne deponije, njive i pašnjake! Gomolja koji nije zadovoljavao uvjete koje propisuju pakirnice i otkupljivači, pa ga nisu uspjeli prodati, neki se proizvođači rješavaju na najjednostavniji način.
Proizvođači kažu da u Međimurju nema tvornice koja bi ga preradila, a ni stoke koja bi ga pojela, jer je stočni fond smanjen. Snižavala se i cijena krumpira, od 1,75 kuna za kilogram pala je isprva na kunu i pol, a danas je 1,2 kune. Kako kaže Dragutin Taradi, predsjednik Udruge proizvođača merkantilnog krumpira Međimurja, neki cijenu sami snizuju na samo kunu. Ako krumpir bude stajao manje od kune kilogram, troškovi proizvodnje bit će veći od prodajne cijene.
- Odlaganje otpadnog krumpira na deponij je zabranjeno. U okolici Belice vidio sam istovaren krumpir na više mjesta, i to na pašnjacima i oranicama, što je vrlo ružno. Ima ga dosta, a trulog najmanje. Najviše je onoga koji se zbog neadekvatnog skladištenja zamrznuo. Takav bi se mogao u tvornici preraditi u pire ili u špirit - istaknuo je Taradi.
Nekada su takav krumpir odvozili u Domžale, u Sloveniju, gdje se prerađivao. Na tržištu trenutno postoji višak krumpira, a prodavat će se još barem tri mjeseca. Krumpir se ne može koristiti kao robna rezerva, kao pšenica i kukuruz, on se jednostavno mora potrošiti. Najbolje su prošli proizvođači koji su imali dogovoren otkup s pakirnicama i dobro ga uskladištili prije otkupa.
- U ovoj godini proizvođači koji će imati zasađeno krumpirom više od 10 hektara, upisat će se u fitoplanktonski upisnik, a sljedeće će godine to morati učiniti svi proizvođači - kaže Dragutin Taradi.
Sadnja krumpira počet će za otprilike mjesec dana, bude li povoljno vrijeme. Proizvođači se žale da su cijene zaštitnih sredstava porasle više od 20 posto! Bit će, kažu, ovo još jedna teška godina.
Osuđujem ponašanje pojedinaca koji na krivi način rješavaju svoje probleme, tako da bi posljedice mogli imati i drugi. Moguće je širenje štetnika i zaraznih bolesti pa se taj postupak može nazvati ekocidom. Zbog njih bismo mi, ostali proizvođači, mogli imati problema - kaže Damir Mesarić, proizvođač merkantilnog krumpira iz Belice. (mz)
Autor: Mario Zamuda; Foto: Vjeran Žganec Rogulja
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !