Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrovelebit
  • 07.01.2026. 10:30

Marijo Batur planira unaprijed i vadi mladi krumpir dvaput u godini

Domaći proizvođači krumpira ispričali su nam o sortama, prinosima i izazovima sezone te naglasili važnost navodnjavanja, planiranja i suradnje sa stručnim partnerima

Marijo Batur planira unaprijed i vadi mladi krumpir dvaput u godini
Foto: Agrovelebit
6.737
195
0

Iako su polja tijekom zime mirna, pripreme za novu sezonu uzgoja krumpira već su u punom jeku. Upravo zimski mjeseci pravo su vrijeme za planiranje proizvodnje, odabir sorti i nabavku certificiranog sjemena.

Jedan od proizvođača je Marijo Batur (naslovna fotografija), nositelj istoimenog OPG-a iz mjesta Smilčić u sastavu grada Benkovca u zaleđu Zadra, koji svake godine povećava površine pod povrćem. Time se bavi, kaže nam, zadnjih osam godina, a osim toga uzgaja i masline.

"Prošle smo godine imali povrće na preko 20 hektara, od čega je proljetni krumpir bio na 10 hektara, a jesenski na 4 hektara", ispričao nam je te rekao da tako ima dva turnusa godišnje mladog krumpira kako bi zadovoljio potražnju onoga kraja. Zbog toga bira rane sorte, prvenstveno Safrane, koja je, ističe, izvrsnih kulinarskih svojstava te Loane koja dolazi nekih 5-6 dana nakon nje, koja je visokoprinosna.

Prinosi su od onog najranijeg datuma vađenja, a to je kraj svibnja, bili oko 25 tona po hektaru, do zrelijeg krumpira do 40 tona po hektaru, uz neizostavno navodnjavanje kap na kap.

"Ne valja šarati"

Sjeme od samih početaka nabavlja od tvrtke Agrovelebit d.o.o. od koje je, kaže, i dobio svu edukaciju što se uzgoja krumpira tiče, a i danas uspješno surađuju jer im dio svog uroda predaje u skladište u Gospiću, dok dio prodaje na kućnom pragu. Osim toga, ukoliko mu zatreba nešto od mehanizacije, zna da na njihovu pomoć može računati.

sorta krumpira loane
Sorta krumpira Loane na OPG Batur

"Isprobao sam ja i neke druge sorte drugih dobavljača, ali nisam bio toliko zadovoljan kao s ovima. Znate, ne valja šarati, kad nađeš nešto što ti odgovara, držiš se toga", poručio je Batur, kojem u proizvodnji osim njih petero zaposlenih pomaže i pet sezonskih radnika, jer posla bude puno. Znao je s drugim sortama imati problem s čestom pojavom plamenjače, dok kaže da kod Safrane i Loane nema tih problema, i dok se odrađuje redovna zaštita, usjev bude zdrav.

U sadnju krumpira planira krenuti, ovisno o vremenskim uvjetima, sredinom veljače, a sjemenski materijal mu je Agrovelebit već dostavio i trenutno je u fazi naklijavanja. To znači da se sjeme drži u mraku na nekih 18-20 stupnjeva da pusti klicu, zatim se spušta temperatura i iznosi na svijetlo kako bi klica ojačala i zazelenila i kako bi bilo lakše manipulirati njome. Tada se krumpir dva tjedna prije sadnje reže na 3-4 dijela, svaki sa svojom klicom. Tako posađen dolazi ranije i i daje veće plodove.

Za narednu sezonu planira oko 15 hektara staviti pod krumpir, nadajući se da će, osim dobrog prinosa, i otkupna cijena biti bolja, budući da je ove godine zbog uvoznog lobija bila dosta niska.

Godinama vjeran istim sortama

S niskom otkupnom cijenom mladog krumpira ove se sezone borio i Dean Vitasović, vlasnik tvrtke Povrće Vitasović d.o.o. iz Pule, koji uzgaja povrće na 30 hektara. "Sretni smo da je prinos, uz navodnjavanje tifonima, bio iznimno dobar", ispričao nam je ovaj iskusni proizvođač koji se povrćarstvom bavi 40-ak godina.

Poznate su mu sorte sjemenskog krumpira proizvođača Germicopa s kojima se susreo još prije 20-ak godina, a kojeg zastupa Agrovelebit. I on je vjeran njihovim Loane i Safrane zbog podneblja i uvjeta tla, koje mu daju vrlo dobre rezultate. S vađenjem kreću oko 1. lipnja i prinosi budu oko 25 t/ha, da bi za nekoliko dana narasli i do 40 t/ha.

Sjemenski krumpir potražite u poljoprivrednim ljekarnama ili im se obratite putem kontakta na web stranici.

"Krumpir je ukusan, dobre kvalitete, ujednačene boje i veličine, nije prekrupan, a opet je dovoljno krupan", naglasio je Vitasović. Ove ga je godine sijao na 11 hektara, a sjeme je za iduću sezonu već naručeno i čeka se njegova dostava početkom siječnja. Urod predaje dva velika otkupljivača, a roba završava u poznatim trgovačkim centrima.

"Suradnja s Agrovelebitom vrlo je korektna. Radimo zadnjih pet godina. Obilaze nas barem jedan do dva puta tijekom vegetacije i savjetuju ukoliko je potrebno", kaže on te dodaje kako su prošle godine testirali nekoliko njihovih sorti koje zastupaju kako bi vidjeli koje najviše odgovaraju njihovom klimatskom položaju.

Evo što se najviše traži

Da je ova godina bila dobra što se prinosa tiče potvrdio nam je i dugogodišnji direktor Agrovelebita Nikola Vidaković.

nikola vidaković
Nikola Vidaković, direktor tvrtke Agrovelebit d.o.o.

"Problem je stvarala gužva na tržištu jer je dosta krumpira došlo iz uvoza što je diktiralo otkupne cijene i utjecalo na prodaju. No, mi imamo cijenu koja nije bila pod velikim pritiskom ukupne situacije na tržištu, tako da smo mi s ovom godinom zadovoljni", otkrio je te dodao kako je iz njihove proizvodnje, koja se odvijala na 43 hektara, izašlo 1.500 tona. Ključno je bilo, smatra, navodnjavanje, koje postaje preduvjet za ozbiljne proizvođače jer su godine sve izazovnije.

Ove je godine, poručuje, stabilna situacija sa sjemenskom robom, a cijena je na otprilike prošlogodišnjoj razini. Ova tvrtka, čiji je slogan "Svijet krumpira" zastupnik je sorti proizvođača Germicopa i Danespo, a osim toga, imaju i više slobodnih sorti. Sjeme prodaju ponajviše distributerima, odnosno poljoprivrednim ljekarnama te OPG-ovima.

"Za Dalmaciju i Istru narudžbe su realizirane i počeli smo s isporukama prvih količina. Za kontinent imamo narudžbe profesionalnih proizvođača s čijom isporukom krećemo krajem siječnja i početkom veljače, dok distributerima isporučujemo robu u veljači, no to, naravno, ovisi o sezoni i vremenskim uvjetima", kaže nam.

Bez navodnjavanja nema krumpira: Uzgoj u Lici suočen s klimatskim promjenama

Od najtraženijih sorti svakako ističe srednje ranu Loane i vrlo ranu Mikado za proizvodnju u Istri i Dalmaciji jer se dobro dobro snalaze u toplijim uvjetima.

Za Međimurje i ostatak kontinentalne Hrvatske preporučuje izbor između Loane, Romantice, Gwene, Red Bulleta i Mikada. Za prve dvije naglašava kako daju dobre rezultate i bez navodnjavanja. Gwene je, poručuje, posebno cijenjena za salate, ali i za kuhanje i pečenje.

"Za proizvođači koji traže crvene sorte, odličan su izbor srednje rana Romantica i srednje kasni Red Bullet, prinosne i dobrih skladišnih karakteristika, a za proizvođače koji žele što ranije izaći na tržište, Mikado je vrlo rana sorta koja se pokazala kao pouzdan izbor", dodaje.

Prvo testiraju, pa tek onda stavljaju u prodaju

Ova tvrtka redovno svake godine radi Dan polja kod odabranih OPG-ova gdje rade pokuse s 10-ak sorti. "Mi smo prije svega proizvođači, a tek onda zastupnici sjemena. Važno nam je da sve dobro testiramo prije nego ih odlučimo dati u prodaju", poručuje Vidaković.

Ova tvrtka ima modernizirano skladište u Gospiću, koji je 25 kilometara udaljen od mjesta proizvodnje krumpira u Općini Lovinac, a donijelo im je, ističe, veliki napredak u proizvodnji u smislu da je olakšalo i povećalo kapacitete prihvata krumpira i njegovo adekvatno čuvanje. Planovi su kroz par godina izgraditi novo skladište koje bi bilo bliže polju gdje im je većina proizvodnje.

Ukoliko želite naručiti sjemenski krumpir, obratite im se na jedan od niže navedenih kontakata!


Fotoprilog


Tagovi

Agrovelebit Nikola Vidaković Marijo Batur Dean Vitasović Sjemenski krumpir Loane Mikado Sorte


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.


Partner

Agrovelebit d.o.o.

Senjska ul. 16, 53000 Gospić, Hrvatska
tel: 053 684 264, e-mail: info@agrovelebit.hr web: https://agrovelebit.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Voditeljica medija za Europsku komisiju u Hrvatskoj, Andrea Čović Vidović u razgovoru za foodfacts odgovorila je na pitanja vezana uz dezinformacije o hrani i otkrila kako se EK bori s njima. #FoodFacts


Andrea Čović Vidović: Sigurnost hrane mora ići ruku pod ruku...

Voditeljica medija za Europsku komisiju u Hrvatskoj, Andrea Čović Vidović u razgovoru...

foodfacts.news