Krumpir, globalna supernamirnica u brojkama i činjenicama

Krumpir, za mnoge obična namirnica, za druge strateški važan prehrambeni proizvod – danas je nezaobilazan dio svjetske poljoprivrede, prehrambene industrije i svakodnevne kuhinje. Od Anda do slavonskih polja, krumpir je prošao tisućljetno putovanje kako bi postao jedan od najvažnijih usjeva na planetu.

Podrijetlom iz Južne Amerike, točnije iz planinskih područja današnjeg Perua i Bolivije, uzgajao se još prije 7.000 godina. Drevni narodi Inka koristili su ga kao osnovnu prehrambenu namirnicu, pa čak i kao jedinicu vremena.

U Europu dolazi u 16. stoljeću, zahvaljujući španjolskim konkvistadorima, ali tek u 18. stoljeću počinje njegova široka primjena. Danas se uzgaja na gotovo svim kontinentima.

Globalna proizvodnja u brojkama

Četvrta je najvažnija prehrambena kultura na svijetu, odmah nakon kukuruza, pšenice i riže. Godišnje se proizvede oko 370 milijuna tona (oko 46,25 kg po osobi u svijetu) na više od 17 milijuna hektara površine.

Najveći proizvođač je Kina, s više od 90 milijuna tona godišnje, slijede Indija, Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države. Europa, predvođena Njemačkom, Poljskom i Francuskom, također ima značajnu ulogu u svjetskoj proizvodnji.

Najveći izvoznici su Nizozemska, Francuska, Kanada i Njemačka, dok se najveće količine uvoze u Belgiju, Italiju, Egipat i Španjolsku. Belgija, zanimljivo, uvozi velike količine sirovog krumpira za preradu u pomfrit i čips.

Tisuće sorti i bezbroj okusa

U svijetu postoji tisuće sorti krumpira. Dijele se po boji kore i mesa (bijeli, žuti, crveni, ljubičasti) te po namjeni, za kuhanje, pečenje, prženje ili industrijsku preradu. Među poznatijim su Yukon Gold, Russet Burbank, Maris Piper, Desiree i Lady Claire. Svaka sorta ima svoje specifične karakteristike u pogledu okusa, teksture i otpornosti.

Unatoč uvriježenom mišljenju da deblja, vrlo je hranjiv kad se priprema bez masnoća. Sto grama kuhanog krumpira sadrži oko 87 kalorija, gotovo bez masnoća, ali bogat ugljikohidratima, vlaknima, vitaminom C i kalijem. Dobar je izvor vitamina B6 te ne sadrži gluten, što ga čini pogodnim i za osobe s celijakijom. Posebno su zanimljive ljubičaste sorte, koje obiluju antioksidansima.

U prehrambenoj industriji je sirovina bez premca. Od njega nastaju čips, pomfrit, dehidrirani proizvodi, škrob, pa čak i alkoholna pića poput votke.

Godine 2021. svijet je obišla vijest o krumpiru teškom čak 7,8 kilograma, pronađenom na Novom Zelandu. Kršten je imenom “Doug”, a kasnije je DNK test pokazao da se radi o gomolju tikve, pa je ovaj rekord poništen.

Ponos Hrvatske - lički i međimurski

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2024. godini zasijano krumpira na površini od oko 7.000 hektara, prihod po ha iznosio je 18,4 tone, a ukupno je proizvedeno 136.000 t. Najjače regije u uzgoju ove kulture su Međimurje, Lika čiji je lički krumpir zaštićen oznakom zemljopisnog porijekla na europskoj razini te Slavonija. Iako postoji rast interesa za sjemenskim, domaća proizvodnja teško se natječe s jeftinim uvoznim krumpirom.

Zbog krađe krumpira, policija dronovima čuva njive u Međimurju

Prema podacima iz 2023. godine u Bosni i Hercegovini su ukupno zasijane površine merkantilnim krumpirom iznosile 38.417 hektara, a proizvedeno je 565.548 tona. Od poljoprivrednih proizvođača otkupljeno je u vrijednosti većoj od 4,6 milijuna KM (2,35 milijuna eura), navedeno je u Godišnjem izvještaju iz područja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja za Bosnu i Hercegovinu, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

U Republici Srpskoj, prema godišnjaku Republičkog zavoda za statistiku, proizvodnja je u značajnom padu. Naime, u 2020. godini proizvedeno je oko 110.000 tona, a u 2023. tek 7.000 t.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u Srbiji se konzumni krumpir proizvodi na oko 25.000 hektara, s ukupnim prinosom od 450.000 do 500.000 tona. Od te količine, 10-ak posto (50.000 t) ide u preradu.

Krumpir nije samo prilog, on je globalni igrač u poljoprivredi, gospodarstvu i prehrani. Iako skroman po izgledu, njegova važnost je golema. U vremenu klimatskih promjena, ekonomskih kriza i sve većih potreba za sigurnom opskrbom hranom, ostaje čvrst, prilagodljiv i nezamjenjiv.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/nednapa, artistdesign.13}