Kopriva - respektabilna u vrtu i na pladnju

Kopriva je jedna od rijetkih masovno raširenih samoniklih biljaka, koja zbog svoje sveprisutnosti nije postala banalna, obična i neatraktivna. Dapače, vrlo je cijenjena i kao ljekovita biljka i kao živežna namirnica, ali i dodatak stočnoj krmi, te raskvašena u vodi kao dušična prihrana biljkama.

Rabi se i kao ekološki insekticid, a koliko je to realno vidite na našoj slici koprivine stabljike s lisnim ušima i mravima koji sabiru medljiku.

O koprivi su napisane knjige, povezana je sa svecima kao simbol munje, a bila je i inspiracija velikim umjetnicima u povijesti. U „biblijama“ ljekovitog bilja nedvojbeno joj se pripisuje ljekovitost za rast kose, čišćenje krvi i organizma, regulaciju šećera, urinarne infekcije te za unos anorganskih, ali u malim količinama čovjeku potrebnih elemenata, kao što su željezo, magnezij, natrij, kalij, kremična kiselina, fosfor i dr.

Kao biljka koja ima vlastitu obranu (u njezinim žarnjacima nije mravlja kiselina kao što se mislilo) tema je i mnogih legenda i usporedbi s inače lijepim, mirisnim i privlačnim biljkama.

Privlačnost koprive dobro znaju i gurmani, koji su je najčešće rabili kao ili u mješavini sa špinatom, a obitelj Marije Šeb Čižmešija je Koprivnici je otvorila restoran Klas s jelima na bazi koprive koju i u vrtu uzgajaju. Njihova peciva i kolače snimili smo na sajmu uz ambicioznog mladog kuhara Dražena Hodića.

Evo jednog tipičnog menija: aperitiv - liker od koprive ili bezalkoholni koktel od koprive, krem juha od koprive, predjelo - široki zeleni s koprivom u umaku od oraha, glavno jelo - pileći file punjen koprivom i sirom pržen na drobljenim lješnjacima, prilog - popećci od koprive, desert - medenjaci s koprivom - koprivnjaki, orehnjače i makovnjače s koprivom, kukuruzna zlevanka s koprivom i domaćim pekmezom od šljiva i td.

Kopriva se može sušiti, ali za kulinarstvo po našim je iskustvima najbolja svježa ili kratko blanširana, brzo ohlađena vodom zbog zadržavanja svježe boje, pa duboko smrznuta za izvansezonsku uporabu, kaže gazdarica Mirjana inače i nastavnica kuharstva u strukovnoj školi.

Za ljekovite svrhe list koprive se bere prije i za vrijeme cvatnje, a korijen u proljeće i jesen. Uvarci ili čajevi rade se od svježeg i suhog lista, a kopriva se suši u hladu te sprema u škaniclima ili kutijama na suhom mjestu. Piju se tijekom cijelog dana. Korijen maceriran i domaćem octu jača kosu i čisti tjeme, a korijen koprive maceriran u finoj rakiji otklanja žgaravicu i kiselinu u želucu.

Autor: Rajko Polić