Pretraga tekstova
Puževi golaći su posljednjih godina česta "noćna mora" povrćara i uzgajivača cvijeća. Oni jedu klice i mlade biljke, ali i prenose različite biljne bolesti. Evo nekoliko savjeta kako suzbijati te štetnike.
U posljednjih nekoliko godina, poljoprivredni proizvođači se sve češće suočavaju s ozbiljnim problemima koje im zadaju puževi golaći. Kako tvrdi diplomirana inženjerka poljoprivrede Žaklina Mladenović, oni najveću štetu prave u plastenicima, u kojima se uzgaja zelena salata i tek izniklo ili presađeno povrće. Mada puževi golaći najviše napadaju povrće, na "njihovom meniju" se nerijetko nalazi i cvijeće. Ove životinje su aktivne noću i na relativno niskoj temperaturi (oko 4°C najviše), zbog čega su plastenici najugroženiji krajem zime i u rano proljeće.
Najveću štetu kod nas izazivaju poljski golaći i krupni puževi. Poljski puževi su dugi oko tri centimetra, iste su boje kao i zemlja, često obavijeni grudicama, pa se u stanju mirovanja teško uočavaju. Zanimljivo je da u razdoblju kada mogu napraviti značajnu štetu, puževa golaća u plasteniku ima manje nego s vanjske strane folije. Razlog je taj što u okolini objekta oni često imaju dobre uvjete za život i nastanjuju prazne gajbe, vreće s kompostom, stare folije i korov. Tamo ih nitko ne uništava, pa kada se otvore vrata, lako ulaze u plastenike.
Golaći prave direktnu štetu, jer grizu klice ili oštećuju mlade i odrasle biljke, ali i indirektnu štetu prenoseći razne biljne bolesti. Oštećenja koja ti štetnici nanose starijim biljkama omogućuju prodor parazita, uzročnika truljenja. Nerijetko se događa da neke biljne vrste puževi oštećuju samo dok su mlade, a kada se razviju izbjegavaju ih zbog solanina, kapsicina i drugih tvari, koje su otrovne po njih.
Da bi se ublažile štete koje prave puževi golaći, neophodno je puno strpljenja. Zemljište se mora duboko obraditi, usitniti i popraviti, potrebno je uništiti njihova skrovišta. Iz plastenika treba iznijeti iskorištenu ambalažu, alate, folije, a u okolini je potrebno uništiti korov i izbjegavati uzgoj drugih biljnih vrsta između dva objekta. Stručnjaci savjetuju da je puževe najbolje uništavati mehanički i to tako što se svakog jutra, s unutrašnje i vanjske strane plastenika pokupe puževi koji su krenuli u skrovište. Pregledom objekta je potrebno otkriti kućice i tamo ih također uništiti.
Prema riječima Žakline Mladenović, kemijsku zaštitu treba primijeniti samo ako mehanička ne daje željeni rezultat. Koriste se i biološke metode, to jest moluskocidi s aktivnom tvari biljnog porekla. Granule su prilično pouzdane, ali ih povrćari često nepravilno koriste i ne postižu dobre rezultate. Umjesto da ih pažljivo posipaju oko svake biljke, oni ih stavljaju na hrpe, koje odbijaju puževe.
Tagovi
Puž golać Puževi Štetočine Suzbijanje Zaštita bilja
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nakon kiše 🥰🥰🥰
Maja Celing Celić
prije 4 dana
Kod nas nakon petka nije padala, a prema prognozi ni neće. Ovo su fotke od jučer i od petka ;) Kod nas nakon petka nije padala, a prema prognozi ni neće. Ovo su fotke od jučer i od petka ;)
Đuro Japaric
prije 4 dana
Nije nakon kiše , baš pada u brdskom dijelu Sl. Broda ! Samo kajsije mi smrznule u drugom valu , trešanja i nešto višanja ima , na 2 kruške , grožđe Više [+] nije ubijeno , jučer i danas sam vršio odbacivanje dijela izbojaka , ostavim više pupova a onda dio bacim ! Dobro je došla kiša da rastopi pokoricu , a i za puževe !