Odjeci simpozija o povrću i krumpiru dopiru i do onih kojima je već puna kapa hrvatske birokracije.
Svijet oko nas, pa i nedavni 6. Balkanski (i šire) simpozij o povrću i krumpiru u Zagrebu, usmjerava nas i uči kako to rade ozbiljni borci za tržište. Dok se kod nas traži zaštita od (inače kontraproduktivne) državne birokracije, ozbiljni svjetski, pa i balkanski proizvođači, uz obaveznu kakvoću i korak s novim tehnologijama, najviše brige vode o dostatnim količinama za svjetsku utakmicu. Evo kako je simpozij vidio dr.sc. Božidar Benko s Agronomskog fakulteta u Zagrebu:
"U organizaciji Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Međunarodnog društva za hortikulturnu znanost (ISHS) i domaćih institucija (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i dr.), od 29.9. do 2.10. ove godine održan je šesti Balkanski simpozij o povrću i krumpiru. U organizaciji su sudjelovale i druge hrvatske visokoškolske i znanstvene ustanove iz područja poljoprivrede.
OPG Milković
Na posebnoj sekciji naziva Uzgoj u zaštićenim prostorima u balkanskim zemljama predstavljeni su trenutna situacija i specifični problemi za svaku zemlju, te očekivani budući trendovi razvoja."
Sreća da imamo Zarja grupu (i još koji rijedak primjer) reprezentativne proizvodnje za pokazati svijetu, pa i snimiti goste, no je li to dovoljno za neke primjerene standarde proizvodnje vlastite hrane i odupiranje konkurenciji iz uvoza. Korijeni paradoksa, da imamo prostore, ekološke uvjete, vojsku nezaposlenih, dva činovnika na grbači jednog zaposlenog, zaista su negdje u mentalnom i fizičkom zdravlju nacije ili jednostavno u prekratkoj koži na leđima.
Na usporedbu nas navode i nedavni razgovori o Ličkome krumpiru u Lovincu, koji sada kad je marka, zapravo nema upisanih proizvođača, koji su u pravu jer bi gospodarski postali žrtva nelojalne konkurencije.
Istovremeno, svjetske krumpiraške kuće, pa i preko dokazanog stručnjaka mr.sc. Ivana Buturca, koji je nekada domaće sjeme razmnožavao i u čuvenom in vitro laboratoriju u Staroj Šušici s mr.sc. Ivanom Salopekom, u ličkoj zabiti, ali ekološki božjem daru, primjerice nastupaju ovako:
"Sorte Challenger i druge, namijenjene za proizvodnju Ličkog krumpira kulinarski tip BC (brašnjava) za pomfrit, pole, krumpir pod pekom, pire i krumpirna tijesta (lički tip), kao za i za guljenje i vakum parkiranje za prodaju u supermarketima u rashladnim vitrinama (22,5 % suhe tvari koja će Lici biti preko 23% (a kako se dobro čuva može biti i sorta za zimnicu)" i sl.
Pitanje opet isto, je li, govoreći slikovito, današnji Internet poljoprivrednicima sporiji od nekadašnjih teretnih vlakova ili su se ugledali na činovnike, pa trebaju jednog savjetnika za računalo, drugoga za strani jezik itd., dok u drugim mediteranskim zemljama sama roba sto jezika govori.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Kupus, kralj polja i fermentacije: Povrće koje hrani svijet i liječi tijelo
Kako pomoći povrću da se ne pregrije i podnose li cijepljene presadnice bolje vrućine?
Smrdljivi martin napada rajčicu: Neprijatelj broj 1 plodova u zrenju - evo kako ga suzbiti
Krumpir, globalna supernamirnica u brojkama i činjenicama
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
