Jeli su ga Babilonci, spominje se u Epu o Gilgamešu, a u Europu su krastavac donijeli?

Krastavac (lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae) koja potječe iz sjeverne Indije, gdje se uzgajao već 3000. pr. Kr., a od tamo proširio u Mezopotamiju i Europu.

Jeli su ga Babilonci i spominje se u njihovom Epu o Gilgamešu, a u Europu su ga donijeli Rimljani. Uzgoj krastavaca spominje se u spisima u Francuskoj u 9. stoljeću, u Engleskoj u 14. stoljeću, a u Sjevernoj Americi u 16. st.

Plod je zelen, valjkast, tvrd, dug do 60 cm, a širok do 10 cm, jestiv je i sirov. Raste na stabljici u obliku loze penjačice. Sastoji se od 97% vode, ima 9,7 kalorija na 100 grama. Bogat je vitaminima i mineralima. Dijeli se u tri glavne skupine: salatni, za kiseljenje (kornišoni) i bez sjemenki (hipoalergenski).

Prema podacima Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), proizvodnja krastavaca i kiselih krastavaca porasla je na rekordnih 97,8 milijuna tona u 2023., u odnosu na 94,7 milijuna tona u 2022.

Korištena površina za uzgoj kreće se oko 2,2 milijuna hektara i stabilna je posljednjih godina, dok je prosječni svjetski prinos u 2023. iznosio oko 45 tona po hektaru.

Najveći svjetski proizvođač je Kina

Kina je apsolutno dominantan čimbenik s više od 80 % globalne godišnje proizvodnje od oko 80 milijuna tona i to na površini od 1,33 milijuna hektara. Slijede Turska (1,9 milijuna tona), Rusija (1,6 milijuna t), Meksiko (1,04 milijuna t), dok Ukrajina, Uzbekistan, Španjolska, SAD, Egipat, Kazahstan također bilježe značajne količine proizvodnje.

Prema izvješću FAO-a, globalna vrijednost izvoza krastavaca u 2023. iznosila je 3,7 milijardi USD, što predstavlja rast od 10 % u odnosu na prethodnu godinu.

Najveći izvoznici po vrijednosti u 2023. godini su Španjolska (1,06 milijardi USD), Meksiko (812 milijuna USD), Nizozemska (594 milijuna USD), Kanada (532 milijuna USD), Turska (76 milijuna USD). Iz ovih podataka je vidljivo da su neke zemlje iz EU-a (Španjolska i Nizozemska), veliki igrači na svjetskom tržištu krastavaca.

Paprika, od drevnih civilizacija do moderne prehrambene industrije

Što se tiče uvoza, tu prednjače Sjedinjene Američke Države sa 975.000 tona, zatim Njemačka, Velika Britanija, Nizozemska, Rusija...

Istodobno, Indija je vodeći izvoznik fermentiranih krastavaca (gherkin) s s ukupnom količinom od 223.000 tona i izvoznom vrijednošću od oko 223 milijuna USD, podaci su theworldranking.com.

Borba protiv klimatskih promjena

Klimatske promjene uvelike su utjecale na uzgoj krastavaca u cijelom svijetu. Stoga su proizvođači prisiljeni prilagoditi se ovakvoj situaciji. Prije svega upotrebljavaju otpornije i tolerantnije storte, odnosno razvijaju hibride otporne na toplinu, sušu i bolesti.

Uvode najmodernije sustave navodnjavanja kap po kap sa senzorima za pametno zalijevanje pri čemu je ušteda vode čak do 60 %. Staklenička i plastenička proizvodnja je gotovo svugdje prisutna, provode se brojne agrotehničke mjere, te biološka zaštita i integrirana proizvodnja.

Što se tiče proizvodnje u regiji, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2022. godini proizvedeno 12.910 tona krastavaca i kornišona, od čega je na tržište plasirano 11.374 t, a za osobnu upotrebu preostalo je 1.536 t.

Podaci iz Godišnjeg izvještaja o poljoprivrednoj proizvodnji za 2021. godinu, pokazuju da je u Bosni i Hercegovini proizvedeno 26.859 tona krastavaca, odnosno ostvareni su prinosi od 10,2 t/ha.

U Republici Srbiji je proizvodnja krastavca relativno stabilna s prosječnom površinom od preko 3.503 hektara i s prinosom od 12,48 t/ha. Prosječna proizvodnja u posljednjih deset godina (2013.-2022.) iznosila je 44.549 tona, stoji u izvješću FAO-a.

Globalna proizvodnja krastavaca dosegnula je rekordnu razinu, no dominaciju i dalje drži Kina s 80 %. Veći izvoz ostvaruju Španjolska, Meksiko, Nizozemska i Kanada, dok je Indija kralj kiseljenja (gherkin).

Staklenički uzgoj se pokazuje ključnim za stabilnu opskrbu, dok globalna površina stagnira, što naglašava nužnost inovacija i održive poljoprivrede kako bi se povećao prinos i zadovoljila rastuća potražnja.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/PhotoJuli86 artistdesign.13}