Proljetna sadnja se obavlja kada je temperatura zemlje od 5 do 7ºC. U prehladnom i vlažnom zemljištu dolazi do propadanja posađenih češnjeva
Skoro da nema vrta u kojem nema jarog češnjaka. On se dobro čuva do sljedećeg proljeća. Njegove glavice se prepoznaju po tome što nemaju središnju stabljiku već su češnjevi stisnuti jedan uz drugi.
Za sadnju se koriste češnjevi koji su krupni, bez oštećenja te simptoma bolesti. Glavice koje smo odabrali za sjetveni materijal čuvaju se na temperaturi od 15 do 20ºC. Mjesec dana prije sadnje se prenose u hladniju prostoriju gdje je temperatura od 3 do 5ºC. Ovaj period "hlađenja" osigurat će bolji urod.
Prije sjetve potrebno je zagrijati i namočiti glavice kako bi potaknuli njihovo klijanje, a možemo ih ujedno zaštititi od štetnika i bolesti.
Proljetna sadnja se obavlja kada je temperatura zemlje od 5 do 7ºC. U prehladnom i vlažnom zemljištu dolazi do propadanja posađenih češnjeva.
Treba znati i da jari češnjak ne voli ni kada se posadi kasno kada je temperatura visoka, jer će tada glavice ostati sitne. Zbog toga se sadnja obavlja što ranije u proljeće, čim se zemlja ugrije, da se bez problema razvije korijen i njegovi listovi.
Luku najbolje odgovaraju rahla zemljišta neutralne pH reakcije od 6,5 do 7. Kod odabira mjesta na koje sadimo važno je da je ono osvjetljeno, da nema zadržavanja vode.
Kod osnovne obrade zemljišta dobro je dodati humus ili kompost u količini 10-15 litara na 1m², a još je bolje kada dodamo dvije do tri šalice drvenog pepela. Sve se to izmiješa sa zemljom. Neposredno prije sadnje površinski sloj se usitni i naprave kanalići dubine oko 10cm u koje sadimo pojedinačne češnjeve.
Sadnja se obavlja na međuredni razmak od 15 do 20cm, razmak u redu je od 5 do 10cm, prosječno 8cm. Dubina sjetve je oko 3cm. Ne valja ga preduboko posaditi, jer se iscrpljuje, niče neujednačeno. Kada je proljeće kišovito može doći do propadanja onoga koji je preduboko posađen. Ali, treba napomenuti ni da plitka sadnja nije dobra. Tada može izmrznuti, isušiti se.
Grabljicama lagano zatvoriti kanaliće u koje smo obavili sadnju. Najbolje je kada ih prekrijemo kompostom ili humusom koji će imati i ulogu prihrane mladih biljaka.
Prilikom sadnje obratite pažnju da dio češnja koji je bio vezan za glavicu okrenete prema dolje. Na tom mjestu se razvija korijen. Nije strašno ni kada pogriješite, jer će se biljka okrenuti na pravu stranu samo što troši energiju i dobivate neujednačeno nicanje i rast.
Kod odabira mjesta sadnje potrebno je poštivati plodored. Nikada ne obavljajte sadnju na mjesto gdje je već bio češnjak ili drugi pripadnici porodice lukova, ali i krumpir. Najbolje je sadnju na istoj gredici ponoviti nakon tri ili četiri godine. Češnjak najbolje uspijeva ako su prethodne kulture bile mahunarke, kupusnjače ili žitarice te tikvenjače.
U tijeku vegetacije usjev treba imati dovoljno vlage u zemlji, jer će u uvjetima suše glavice ostati sitne. Potrebno je uklanjati korov. Kada se razvije 4 do 5 listova dodaje se gnojivo bogato dušikom. Možemo dodati humus ili mješavinu zrelog goveđeg i peradarskog stajnjaka u odnosu 1:10. Ne treba koristiti svjež stajnjak. U vrijeme formiranja glavice prihrana se obavlja s gnojivima koja su bogata fosforom i kalijem.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Kupus, kralj polja i fermentacije: Povrće koje hrani svijet i liječi tijelo
Kako pomoći povrću da se ne pregrije i podnose li cijepljene presadnice bolje vrućine?
Smrdljivi martin napada rajčicu: Neprijatelj broj 1 plodova u zrenju - evo kako ga suzbiti
Krumpir, globalna supernamirnica u brojkama i činjenicama
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
