Grah - hranitelj naroda od davnina do danas

Grah je jedna od najvažnijih mahunarki na svijetu i stoljećima zauzima posebno mjesto na tanjurima diljem planeta. Potječe iz Novog svijeta, gdje su ga prije više tisuća godina uzgajali drevni narodi na području Mezoamerike i Anda.

Nakon Kolumbovih putovanja u 15. stoljeću, ova biljka stiže u Europu i ubrzo postaje nezaobilazna namirnica u kuhinjama od Mediterana do Balkana.

Danas su najpoznatije sorte crveni kidney, pinto, crni turtle, mali bijeli navy, talijanski cannellini, šareni borlotti, ali i azijske vrste poput adzukija i mung graha. Grah se dijeli na zrnati, koji se uglavnom suši i sprema za dulje čuvanje, te mahunasti, koji se konzumira pretežito u varivima.

Prema podacima Svjetske organizacije za hranu u poljoprivredu (FAO), u 2023. godini na svjetskoj razini je proizvedeno gotovo 30 milijuna tona suhog graha na površini većoj od 20 milijuna hektara.

Najveći proizvođači su Indija s oko 6,6 milijuna tona, Mjanmar (2,8 milijuna tona) i Brazil s približno 2,7 milijuna tona godišnje. Slijede Kina s 1,3 milijuna tona i Tanzania s 1,2 milijuna tona, dok su Meksiko, Sjedinjene Američke Države, Uganda, Kenija, Etiopija i Nigerija također među deset vodećih proizvođača.

Europa i regionalni značaj

Kada je riječ o izvozu, iznenađujuće prvo mjesto drži Maroko, s vrijednošću izvoza od više od 230 milijuna eura, a ti podaci također se odnose na 2023. godinu. Slijede Kina, Meksiko, Gvatemala, Francuska, Nizozemska i Sjedinjene Američke Države. Na listi u top deset su još Egipat, Španjolska i Kenija.

Najveći uvoznici su Indija i Kina, koje uz vlastitu golemu proizvodnju uvoze znatne količine kako bi zadovoljile potražnju stanovništva. Među vodećim uvoznicima nalaze se i Turska, SAD, te nekoliko europskih zemalja poput Nizozemske, Italije i Španjolske.

Borba za svaki kilogram, stvarnost je malog proizvođača graha u Hrvatskoj

U Europi je proizvodnja graha nešto skromnija, no postoje značajni proizvođači. Primjerice, Francuska, Španjolska i Italija prednjače u uzgoju i preradi, dok Nizozemska ima važnu ulogu u trgovini i izvozu. Rumunjska, Poljska i Portugal također imaju stabilnu proizvodnju koja služi uglavnom domaćem tržištu.

Na Balkanu ova namirnica i dalje zauzima važno mjesto u tradicionalnoj prehrani. U Hrvatskoj je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2024. godini proizvedeno 2.680 tona, od čega je tek nešto manje od 50 posto završilo na tržištu. To dakako ne zadovoljava potrebe domaćeg stanovništva pa se uvoze velike količine, posebice iz Kine.

Kada je riječ o uzgoju graha u Bosni i Hercegovini, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je u 2024. godini uzgajan na 3.688 ha, proizvedeno je 5.163 tona s prosječnim prinosom od 1,6 t/ha. U bazi podataka Zavoda za statistiku Republike Srpske, stoji da je lani grah uzgajan na 817,2 ha, a ukupan prinos je iznosio 3.931,3 tona, odnosno prosječan 4,8 t/ha.

Prema podacima Privredne komore, Srbija je u 2022. godini posijala grah na površini od oko 8.000 hektara, a prinos je dosegnuo gotovo 9.000 tona.

Supernamirnica na tanjuru

Osim što je važan za poljoprivredu i trgovinu, grah je i nutritivna sila. Obiluje biljnim proteinima, prehrambenim vlaknima, folatom, željezom, magnezijem i kalijem. Znanstvena istraživanja potvrđuju da redovita konzumacija pomaže zdravlju srca, regulaciji šećera u krvi i održavanju sitosti. Međutim, grah se uvijek mora dobro skuhati jer sirove sjemenke sadrže prirodne toksine.

U svjetskoj povijesti uzgoja zabilježeni su i neobični rekordi. Najduža stabljika graha izmjerena službeno od Guinnessove knjige rekorda dosezala je 14,1 metar. Uzgojena je 7. studenog 2003. godine u mjestu Rienzi, u saveznoj državi Mississippi, SAD, a uzgojio ju je Staton Rorie. Osim toga, postoje i mahune teške preko 250 grama. U tropskim krajevima rastu čak i divovske sjemenke promjera nekoliko centimetara, koje ostavljaju dojam egzotičnih rariteta.

S obzirom na klimatske promjene i rastuću potražnju za biljnim proteinima, stručnjaci smatraju da će grah u budućnosti imati još važniju ulogu u globalnoj prehrani. Pristupačan je, bogat hranjivim tvarima i prilagodljiv različitim klimatskim uvjetima, pa sve više ulazi u fokus održivih prehrambenih strategija. Grah se tako sve češće ne promatra samo kao tradicionalna namirnica, već i kao ključna hrana budućnosti.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/BearFotos, artistdesign.13}