Ekološki povrtnjak i mikrobilje - vizija Bojana Blaževića za održivu proizvodnju

"Ideja za uzgoj mikrobilja i povrća rodila se dok sam studirao i radio jedno vrijeme u ugostiteljstvu. Mikrobilje mi je bilo zanimljivo, vidio sam da se time ne bavi nitko, barem ne u Slavoniji. Uzeo sam kredit i uredio prostor u kojem se bavim proizvodnjom“, prisjeća se početaka Bojan Blažević iz Bizovca.

Mikro farmu je osnovao u ožujku 2022. godine. Proizvodnja se odvija u zatvorenoj prostoriji površine 30 m², u kojoj se biljke uzgajaju na policama pod umjetnom LED rasvjetom. U prostoriji se održava optimalna mikroklima, vlaga je oko 50%, dok se temperatura kreće između 22 i 25 °C, jer upravo u tim uvjetima biljke postižu najbrži rast.

"Sve to radimo moja mama Marica i ja. Ona je vlasnica ja sam 'samo radna snaga'. Ona je žena u poljoprivredi, glavna i odgovorna. Na njoj je sve. Guramo to zajedno i planiramo se širiti“, dodaje.

Od začinskog bilja do povrća

Osim u Bizovcu nedaleko Osijeka, u Tvrđavici na oko 3.000 kvadrata, uzgaja salatu kristal, te rajčicu za kuhanje i rog papriku za ajvar.

"Od začinskog bilja trenutno uzgajam samo bosiljak za dvije pizzerije. Plan mi je doći do 2.000 kvadrata plastenika i pet hektara na otvorenom. Svake godine sam povećavao proizvodnju za 100–120%“, kazuje Bojan.

Trenutno mu misli odvlači uzgoj povrća, koje bazira na ekološkoj proizvodnji.

"Nemam certifikat, ali ne koristim nikakve pesticide ni slično. Sve je potpuno čisto i kupci to prepoznaju“, napominje.

Jedan je to i od ciljeva Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027. u sklopu kojega je osmišljeno niz intervencija kako bi se smanjila uporaba pesticida, a gnojiva precizno i učinkovito koristila.

Jednako tako, SP ZPP ima za cilj održati ili očuvati veliku biološku i krajobraznu raznolikost, uz još širu primjenu dobrih praksi koje će pozitivno utjecati na ublažavanje klimatskih promjena, očuvati proizvodne resurse, tlo i vodu, te očuvati kvalitetu zraka.

Prvo što je posadio od mikrobilja prije tri godine bili su grašak i rotkvica, na preporuku kolega koji su sugerirali da je s tim povrćem najbolje krenuti.

"Sve sam naučio preko YouTubea, tako sam i počeo. Kupio sam kvalitetnu zemlju, vodu i sjeme, i krenuo. Prvih deset pokušaja nije uspjelo zbog pogrešnih omjera, drugačijih posuda i supstrata od onih koje koriste Amerikanci, koji prednjače u video produkciji. Oni uglavnom koriste kokosova vlakna, dok ja radim sa zemljom i nakon tri godine iskustva mogu reći da je to kvalitetnija opcija“, objašnjava.

Svaki početak je težak

Proizvodnja traje cijele godine, svih 365 dana bez prekida. Iako trenutno u plasteniku nema povrća, Bojan koristi to vrijeme za izradu stolova za rasadu, koju uskoro planira uvesti u svoj OPG.

"Na početku je bilo teško jer nisam imao informacije. Mikrobilje je dosta strano ljudima ovdje. Ljudi miješaju klice i mikrobilje, a to nije isto. Klice su prva faza, a mikrobilje je nešto zrelija faza, prije nego što postane baby leaf, odnosno list koji liči na pravu biljku“, objašnjava.

Smanjenje uporabe pesticida te precizno i učinkovito korištenje gnojiva jedan su od ciljeva Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027.

Sve što je proizvodio dijelilo se u malim količinama, dok se nije uspostavio kontakt s restoranima. Bilo je teško objasniti ljudima zašto bi to uopće trebali uzimati.

"Počelo je s njih 5–6. Danas ih ima oko 25. Ne želim ići preko toga jer ako povećam proizvodnju, neću imati dovoljno vremena posvetiti se poslu kako bih želio. Meni kvantiteta nije bitna, bitna mi je kvaliteta. Cilj mi je održavati kvalitetu, da su kupci zadovoljni i da i meni bude dobro. Sad kada sam sve posložio, želio bih se prebaciti više na uzgoj povrća“, kazuje.

U početku je uzgajao 20-ak vrsta mikrobilja. Sjeme je skupo, bilo je puno bacanja robe.

"Trenutno uzgajam grašak, dvije vrste rotkvice, suncokret, dragoljub, kiselicu, matičnjak, kukuruz i još nekoliko sličnih kultura, između 7 i 9 vrsta koje rastu u sličnim uvjetima. Imam četiri berbe mjesečno", pojašnjava.

Dio proizvoda se reže i pakira, dok se neki isporučuju živi, u posudicama, spremni za daljnju upotrebu.

"Od završetka fakulteta stalno radim u prodaji pa sam brzo uspio plasirati svoje proizvode. Ljudi se pokušavaju baviti mikrobiljem, ali to nije lako. Jer lako je proizvesti, ali je teško prodati“, prisjeća se.

Koje se vrste mogu uzgajati kao mikrobilje? Tri su najpopularnije

Radi po cijeloj Hrvatskoj, ne ograničavajući se samo na Osijek. Suradnja uključuje restorane u Zadru, Šibeniku, na Pelješcu, dijelovima Istre, Bjelovaru i Varaždinu. Posao se znatno proširio, ali sve je i dalje pod njegovom kontrolom.

"Sadnja ide po danima, ponedjeljkom grašak, utorkom rotkvica, četvrtkom suncokret. Nakon sjetve sjeme klija tri-četiri dana, zatim ide pod svjetlo i zalijeva se svaki dan. Koristim zemlju, a ne kokosova vlakna, jer smatram da je kvalitetnija“, objašnjava.

Izazovno tržište

Osim što uzgaja mikrobilje, Bojan i podučava zainteresirane kako uspješno mogu započeti s poslom.

"Već sam 15 ljudi naučio kako da uzgajaju mikrobilje. Edukacija traje tri dana i nakon 10 dana mogu imati svoj proizvod za prodaju“, kaže Bojan.

Za njega ne postoji prostor za sumnju ili odustajanje. Njegov pristup poslu odražava odlučnost i jasnu viziju budućnosti.

"Po meni je plan B neprijatelj plana A. Ako imaš rezervu, nisi dovoljno ozbiljan. Ja sam odlučio ovo gurati do kraja. Smatram da sam uspješan i to potvrđuju i moji kolege proizvođači“, priča.

Smatra da su poticaji u povrtlarstvu premali i neisplativi te da onaj tko želi raditi može uspjeti bez njih. Farma je registrirana, a za buduća ulaganja, poput izgradnje tri plastenika, planira koristiti vlastita sredstva ili eventualno kredit s niskom kamatom.

S povrćem je krenuo pretprošle godine i sve navodnjava.

"Tržište je zahtjevno, ali tko bude realan s cijenama, prodat će sve. Ljudi danas traže domaće, lokalno i svježe. To najbolje vidim po svojim kupcima. Kvaliteta iz trgovačkih lanaca jednostavno se ne može usporediti s domaćom robom. Kad je proizvod kvalitetan, može se prodati po poštenoj cijeni, tako da su zadovoljni i kupac i proizvođač“, dodaje.

Povezivanje proizvođača

Dio proizvoda prodaje preko Plodovi.hr, ali većinu ostvaruje sam putem Instagrama, Facebooka ili webshopa. Online tržnice su dobra stvar jer nude dostavu na kućnu adresu, ali Bojanu to nije glavni kanal prodaje.

"Imam i prijatelje koje promoviram, a oni vraćaju uslugu. Pomažemo si međusobno jer to je najbitnije, povezivanje proizvođača. Poljoprivreda je predivna grana, a hrane će uvijek trebati. Nije lako, ali nijedan posao nije. Ako si ozbiljan i ustrajan, možeš od toga živjeti. Zarada nije golema, ali možeš imati jednu pristojnu, stabilnu plaću. Možeš čak od toga napraviti i primarni posao“, priča.

Smatra da je uspješan u svom poslu i da ima kvalitetan proizvod koji je pronašao put do korisnika. Isto tako, s povrćem je odlučan i vjeruje kako će kroz dvije godine ostvariti zacrtani plan.

"Ne postoji posao gdje ćeš nešto uložiti i ne raditi ništa. Moje iskustvo je dobro. Kuhari s kojima surađujem kažu da roba iz trgovačkih lanaca nije ni blizu kvaliteti ove naše. Njima treba roba cijele godine, kod nas je to nažalost sezonski, ali može se sve isplanirati. Oni se trebaju okrenuti sezonskom, a mi trebamo proizvesti najbolje što možemo“, zaključuje Bojan.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.