Dah proljeća dodirnuo i dalmatinska polja

Konac zime i početak proljeća, pun hladnoće i vlage, zaustavio je vegetaciju svih kultura na dalmatinskim poljima. Uslijed velike vlage, polja se nisu mogla obrađivati niti zasaditi onim kulturama koje se inače sade u ovo vrijeme. Rano procvale voćke neće ove godine imati obilat plod jer je velika hladnoća, neuobičajena za ovo područje, spriječila izlazak na pašu pčela, bumbara i drugih insekata koji bi oplodili voćke. Posljednjih nekoliko dana bez oborina i uz povišenu temperaturu, izmamili su dalmatinske težake da pokušaju užurbano nadoknaditi izgubljeno vrijeme i zasaditi svoja polja. Rijetke su godine da koncem ožujka loza nije propupala. Ove godine to se dogodilo i loza kao da ne haje.

Mislim da će ove godine grožđe pristići, ako sve bude u redu, kao i u kontinentalnom dijelu Lijepe naše. Preporuka je da se oštećena loza ne forsira, bolje je ostaviti ju na smanjen urod. Jedina kultura koja i pored klimatskih neprilika raste i sada cvjeta je bob. Njemu doista ništa ne smeta. Za vrijeme najveće hladnoće on bi objesio list i čim temperatura malo poskoči on se uspravi i dalje raste. Ovih nekoliko lijepih dana se koristi za sadnju mahune, graška i drugih povrtnica koje se u ovo vrijeme u Dalmaciji sade.

Kako su sve kulture kasnije posađene, njihov prirast će se produžiti i ako ne bude padalina, težaci će morati polja zalijevati skupom vodom, a to bi moglo uvjetovati i veću cijenu povrća. Bilo kako bilo, težaci će ovu zimu i proljeće pamtiti, ne samo po tome što je zakasnila proljetna sadnja, već i po šteti koju su vremenske prilike pričinile većini kultura, koje u normalnim uvjetima uspijevaju tijekom cijele zime.