Pretraga tekstova
Zahvaljujući radu, trudu, upornosti i znaju, Šereg i Pandurić su Slavonski ozimi češnjak dogurali do najuspješnije proizvodne godine do sada.
Suradnja između dva OPG-a koja su odlučila udružiti snage i proizvoditi Slavonski ozimi češnjak, a o kojima smo nedavno pisali, započela je 2012. godine. Zahvaljujući tome, danas nam poljoprivredno gospodarstvo Marko Pandurić i OPG Velimir Šereg mogu pričati od početaka kada su ručno izrađivali sadilice pa sve do uspješnog proboja na tržište.
S uzgojem Slavonskog ozimog češnjaka krenuli su sa svega 25 kg sadnog materijala i nekoliko kvadratnih metara zasađene površine. Prva sadnja bila je ručna dok su za novu sezonu samostalno izradili sadilicu kao privremeno rješenje. Proizvodnju su nastavili, a zahvaljujući tome, danas imaju Slavonski ozimi češnjak pod jednim hektarom.
"Za proizvodnu 2016./2017. godinu kupili smo novu sadilicu. Ona nam je uvelike olakšala posao te se pokazala kao vrlo dobro rješenje. Isti slučaj je bio i s kultivatorom. Prvi kultivator smo samostalno napravili dok danas unajmljujemo kultivator koji koristimo u ovoj proizvodnoj godini.Za sljedeću proizvodnu godinu planiramo nabaviti vlastiti. Kvalitetnom kultivacijom potrebna je puno manja količina ručnog okopavanja. Osim navedenog potrebni su nam i vadilica, čistač luka te stroj za rastavljanje glavica u češnjeve za pripremu sadnog materijala. Na žalost, za svu mehanizaciju je potrebno jako puno novca, a naša zarada nije toliko velika da si istu možemo odjednom priuštiti. Zbog toga većinu poslova oko proizvodnje češnjaka, osim sadnje i kultivacije, radimo ručno", objašnjava Inga Šereg.
Ova gospodarstva prije svake sadnje rade analizu tla da bi utvrdili kako površinu pripremiti za proizvodnju.
"Zarada od češnjaka je vrlo dobra, ali ovisi i o godini. Ako je godina pogodna tada je urod češnjaka zadovoljavajući. Ovogodišnja proizvodnja je gotovo na samom vrhuncu. Vađenje češnjaka slijedi za manje od mjesec dana. Po tijeku dosadašnjeg ciklusa čini se kako će ova godina biti najuspješnija od svih proizvodnih do sada", priča Inga.
Gospodarstva ističu kako nisu ovisni o Agrokoru gdje su prošle godine plasirali cijeli urod jer nisu ugovorno vezani uz koncern. Zbog toga češnjak mogu plasirati u bilo koji trgovački lanac na području Republike Hrvatske, a ovih su dana krenuli sa slanjem ponuda.
"Moramo reći da proizvodnja i plasman češnjaka nisu toliko komplicirani jer je kvalitetnog češnjaka na tržištu jako malo. Ako imate volje i želje raditi, uspjet ćete. Ako se želite baviti proizvodnjom češnjaka samo zbog zarade bez volje za rad i upornosti nemojte ni kretati u proizvodnju", tvrdi Inga, a da je tome tako, svjedoči i uspjeh dvaju gospodarstava čija proizvodnja traje pet godina, a od koje nisu odustali ni prve godine kada im je urod podbacio.
"Upornost i napredovanje, korak po korak bez prevelikih očekivanja, danas je urodio je plodom. Trenutna površina zasađenog Slavonskog ozimog češnjaka nam je sasvim dovoljna jer poljoprivreda nije naš primarni izvor zarade. Očekivani prinosi na hektar češnjaka može varirati od tri do pet tona što isključivo ovisi o vremenskim uvjetima u proizvodnoj godini. Unazad dvije godine imali smo prve ozbiljne plasmane češnjaka na tržište. Svaka ta godina nam je donijela zaradu u visini jedne prosječne godišnje plaće", dodaje Inga.
Foto: Arhiva Inga Šereg
Tagovi
Slavonski ozimi češnjak Inga Šereg Velimir Šereg Proizvodnja češnjaka
Autorica
Više [+]
Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/