Borba za svaki kilogram, stvarnost je malog proizvođača graha u Hrvatskoj

"Bez vode sve izgori na polju. Vrućine su katastrofalne, dolazi do smanjenja uroda i ploda. Ove godine, prvi put otkako se bavim grahom, očekujem u startu 50 posto manji prinos nego lani“, kaže Danijel Bakran iz Hrašća Turopoljskog, nadomak Zagreba koji je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo preuzeo je od roditelja 2020. godine.

Klimatske promjene sve su izraženije, kaže, a borba za opstanak na polju je iz godine u godinu sve teža. Obrađuje oko 3,5 hektara površina, no one su rasparcelirane i bez mogućnosti navodnjavanja.

Od poplave do suše

Prošle godine, zbog nevremena koje je pogodilo njegov kraj u vrijeme dozrijevanja, prinos graha pao mu je na svega 300 kilograma po hektaru.

"Inače bi to bilo oko tone, do 1,3 t, ali prošle godine sam imao najmanje nego ikad. Sve su to bili šokovi koje biljka nije mogla podnijeti - vjetar, kiša, poplavljena polja. Na 3.200 kvadrata sve je propalo. Osiguranje nije priznalo štetu jer navodno nije bila prijavljena pod pravom kategorijom“, objašnjava.

Ni ove godine situacija nije bolja. Grah je morao posijati odjednom, bez vremenskog razmaka, što se pokazalo lošim zbog vremenskih ekstrema.

"Sjetvu smo počeli 1. svibnja. Noći su bile prehladne i biljka se nije razvila kako bi trebala. Nakon hladnoće došao je nagli toplinski val. Nije se uspjela oporaviti, ostala je zakržljala“, kaže.

Zbog vrućina i nemogućnosti skladištenja, Bakran je ove godine prvi put odustao od prodaje svježeg graha.

"Sve ide u suhi. Nemoguće je održati kvalitetan svježi grah , Kad ga ujutro uberem, bez hladnjače ne može ostati svjež ni do popodneva. Ljudi ga traže, ali meni je to postalo neizvedivo“, priznaje.

Urod pokušava održati biostimulatorima i folijarnom prihranom. "To su samo pokušaji da ublažim štetu", kazuje, "jer prave zaštite zapravo nema."

"Špricam ga navečer, samo da ga održim na životu što duže. Vrućina uništava cvjetove, spaljuje biljku i smanjuje prinos“, dodaje.

Nesigurnost tržišta i troškova

Tržište je, kaže, vrlo nestabilno. Cijena svježeg graha kod prekupaca kreće se već od jednog eura po kilogramu.

"Mi proizvođači možemo dobiti od dva do tri i pol eura, ali to je rijetkost. Za suhi grah cijene variraju od tri do šest eura, ali realno je oko četiri. Više od toga nitko neće platiti“, kaže Bakran.

Na pitanje o isplativosti odgovara kako mu je računica svedena na pokrivanje osnovnih troškova, bez prostora za sigurnu zaradu.

"Gledam da pokrijem sjeme i repromaterijal, a sve iznad toga je uspjeh. Nekad bude vrlo dobro, nekad jedva preživim. Držim cijenu suhog graha na četiri eura, više ne ide", priznaje.

Ljudi često ne razumiju koliko je truda i rizika u svakom kilogramu domaćeg graha. Dodatni izazov je i transport graha do kupaca u Dalmaciji i Istri.

"To je svakodnevna borba, svježi grah prelazi u suhi za svega dva dana. Prijevoznici često kasne, a ja sam prisiljen sve više se oslanjati na suhi grah“, ističe.

Krumpir i lješnjak

Osim graha, na imanju Bakranovih uzgajaju krumpir i lješnjake. Iako krumpir uzgajaju već godinama,ove su se sezone prvi put odlučili na veće površine.

"Ove godine sam posadio tri sorte krumpira na jednom hektaru po preporuci kolega iz Varaždina i Međimurja. Vidjet ćemo rezultate, zasad izgleda dobro. Biram sorte otporne na vrućinu i bolesti, posebice plamenjaču", napominje Bakran.

Lješnjaci su posebna priča, još jedan izazov bez navodnjavanja. Zato prinosi variraju iz godine u godinu, a kvaliteta ovisi o vremenskim prilikama.

"Trava oko nasada pomaže da zadrži vlagu, ali kad jednom navikneš lješnjak na vodu, moraš ga stalno zalijevati. Kod mene to nije moguće pa se snalazim kako znam“, dodaje.

Borba je to protiv vjetrenjača, napominje, niske cijene, vremenske neprilike, uvoz koji ubija domaću poljoprivreednu proizvodnju, sve su to prepreke s kojima se ljudi koji proizvode hranu bore svake godine iznova.

"Dvije godine zaredom sam u problemima zbog vremena, prošle godine poplava, ove godine suša. To je stvarnost malog proizvođača u Hrvatskoj. Ali dok god ima volje, ima i nade“, zaključuje Bakran.