Pretraga tekstova
Poznavanje najčešćih bolesti i preventivnih mjera najvažnije su za zdravu proizvodnju i dobar prinos.
Uzgoj brokule u plastenicima pruža prednost ranog i kontroliranog razvoja biljaka, ali istovremeno stvara uvjete u kojima se određene bolesti lakše šire.
Poznavanje najčešćih bolesti i preventivnih mjera najvažnije su za zdravu proizvodnju i dobar prinos.
Trulež korijena i stabljike (Fusarium, Pythium, Rhizoctonia) među najčešćim su gljivičnim bolestima. Napadaju korijen i donji dio stabljike, posebno u vlažnim i toplim uvjetima. Simptomi uključuju venuće biljaka, žućenje listova i propadanje korijena. Ako se ne reagira na vrijeme, biljke mogu potpuno uvenuti.
Na ovom neslavnom popisu je i crna pjegavost listova (Alternaria brassicae). Na listovima se pojavljuju tamne, okrugle ili nepravilnog oblika pjege, često sa žutim obrubom. Bolest smanjuje površinu lista koja vrši fotosintezu, usporava rast biljaka i može smanjiti prinos glavica.
Trulež cvjetova (Botrytis cinerea), odnosno siva plijesan je česta u vlažnim plastenicima. Cvjetovi brokule postaju mekani i prekriveni sivim, pahuljastim slojem. Bolest se brzo širi i može uništiti cijele glavice prije berbe.
Kod crne truleži glavica (Alternaria spp.) pojavljuju se tamne, ulegnute mrlje na glavicama, često s neugodnim mirisom. Zaražene glavice gube tržišnu vrijednost i moraju se ukloniti kako se bolest ne bi širila.
Trulež brokule najčešće se javlja u obliku sive plijesni i bakterijske truleži (Xanthomonas campestris pv. campestris).
Siva plijesan razvija se u uvjetima vlažnosti iznad 85%, niske temperature i loše ventilacije. Simptomi: cvjetovi postaju mekani, smeđi do sivi, prekriveni pahuljastim micelijem. Listovi u blizini mogu požutjeti, uviti se i otpasti.
Za kontrolu bolesti preporuka je poboljšati provjetravanje plastenika, uklanjati zaražene dijelove biljaka i koristiti fungicide preventivno prema uputstvima.
Čuvanje brokule i cvjetače nakon berbe: Kako ih pravilno obraditi i zamrznuti?
Pojavi bakterijske truleži pogoduju vlažni i topli uvjeti, prisutnost oštećenih biljaka ili kukaca koji prenose bakterije. Simptomi: tamne, vodene pjege na listovima koje se šire do stabljike i cvjetova. Glavice mogu postati mekane, vodenaste i neugodnog mirisa. Mjere kontrole podrazumijevaju dezinfekciju alata, korištenje zdravog sjemena i sadnica, uklanjanje zaraženih biljaka i kontrola vlažnosti.
Održavajte optimalnu vlažnost i temperaturu u plasteniku, jedna je od osnovnih preventivnih mjera. Redovno provjetravajte i spriječite kondenzaciju vode na biljkama. Koristite zdravo sjeme i sadnice. Primjenjujte pravovremenu agrotehniku, uključujući pravilan razmak biljaka i uklanjanje biljnih ostataka.
Fungicidi i baktericidi se koriste samo po potrebi i prema uputstvima, kao preventivna ili kurativna mjera.
Tagovi
Uzgoj brokule Trulež brokule Siva plijesan Najčešće bolesti Preventivne mjere
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom s višegodišnjim iskustvom u proizvodnji voća i povrća, plastenička i organska proizvodnja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljop... Više [+]
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj događanja bio je podizanje svijesti putnika o važnosti očuvanja zdravlja bilja i odgovornog ponašanja tijekom putovanja.
Tijekom događanja putnike je educirao dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz razgovor i praktične primjere pojasnio kako se biljni štetni organizmi često šire nenamjerno, upravo putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.
U užurbanom aerodromskom okruženju putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, upoznati se s primjerima predmeta koji se smiju i ne smiju unositi s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Kroz jednostavne i vizualno atraktivne aktivnosti naglasak je stavljen na prevenciju i informiranost kao ključne alate zaštite biljnog zdravlja.
Pop-up event još je jednom pokazao kako se o složenim temama poput zdravlja bilja može govoriti jasno, brzo i razumljivo, čak i u nekoliko minuta prije leta, te kako male, svakodnevne odluke putnika mogu imati dugoročne posljedice za okoliš, poljoprivredu i bioraznolikost.