Zvonimir Zdunić: Poljoprivrednici su ključna točka našeg posla

Prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj je Poljoprivrednog instituta Osijek u kontinuitetu od 2009. godine, a na istoj funkciji ostaje i u narednom razdoblju. Naime, dobio je povjerenje i za 5. uzastopni mandat na čelu naše najveće nacionalne znanstvene institucije koja se bavi genetikom, oplemenjivanjem bilja i sjemenarstvom.

Čestitamo na novom mandatu ravnatelja Poljoprivrednog instituta Osijek iza kojeg je gotovo 150 godina postojanja i gotovo stoljeće oplemenjivanja strnih žitarica. Jasan je vaš značaj za sektor poljoprivrede, a koji su daljnji planovi?

Vizija instituta je biti vodeća znanstveno-istraživačka i razvojna institucija u biljnim znanostima u Panonskoj regiji Europske Unije. Upravo to dobrim dijelom i potvrđujemo s obzirom na brojnost registriranog sortimenta svih naših kultura. Nadalje, naša znanstvena jezgra koju čini preko 40 doktora znanosti, trenutno su voditelji ili sudionici na više od dvadeset projekata.

Uz bogat i kvalitetan registrirani sortiment, ova činjenica dovoljno govori o snazi znanstveno-istraživačkog rada instituta. Stoga je naša i prošla i buduća vizija ostati najbolji u svom poslu u jugoistočnoj Europi.

Važnost sjetve certificiranog sjemena

Krajem prošle godine, posjetio vas je i ministar poljoprivrede David Vlajčić te ste tada iznijeli da klimatske promjene, uz zahtjeve tržišta i kupaca, postavljaju pred znanstvenike i oplemenjivače sve teže zadatke. Što očekujete od nove sezone strnih žitarica?

Sezona strnih žitarica iza nas je prošla bolje nego smo se nadali, ali zbog neuređenosti tržišta i sjetve tzv. tavanuše postoji određen problem s plasmanom robe s kojim se, osim nas, bore i ostale sjemenske kuće na domaćem tržištu. Važan korak prema uređenju tržišta je napravljen, a to je donošenje Programa potpore sjetvi certificiranog sjemena za žitarice, na čemu bih se zahvalio Ministarstvu poljoprivrede. Na ovaj način situacija se popravlja i očekujemo bolju sezonu.

Poljoprivrednim proizvođačima svakako je preporuka sjetva deklariranog certificiranog sjemena jer je to jedini i u konačnici najjeftiniji način ostvarenja visokih uroda dobre kvalitete. Sjeme "tavanuše“ zaraženo je korovima i bolestima koje je praktički nemoguće iskorijeniti zbog čega se stvara višegodišnji problem. A njegovom sjetvom u opasnosti su, osim površine na kojoj se sije, i one u njenoj okolini odnosno površine proizvođača koji siju deklarirano certificirano sjeme.

Kako bi se izbjegli navedeni problemi, pozivamo sve proizvođače da siju certificirano sjeme i na taj način osiguraju zdrav usjev kao i zdrave proizvodne površine.

Vlajčić u Osijeku potvrdio da je certificirano sjeme ključ budućnosti poljoprivrede

Poljinos je najveći hrvatski proizvođač sjemena ratarskih kultura, koje su kulture najviše proslavile Institut?

Napomenuo bih da su sve kulture podjednako bile ili jesu važne. To se često mijenja. Na raspolaganju imamo 7 - 8 kultura i u svakom trenutku se jedna ili dvije traže više. U okviru proizvodno-izvozne strategije instituta osluškujemo zahtjeve tržišta i potrebe krajnjih potrošača, konkretno industriju stočne hrane, mlinsko-pekarsku, konditorsku, te industriju piva i slada. Njima prilagođavamo ponudu, a takva strategija se pokazala uspješnom.

U vremenu digitalizacije, umjetne inteligencije te brzih reakcija i promjena na tržištu, temeljni dio strategije je adaptabilnost i prilagodba na novonastale tržišne uvjete i znanstvene trendove. Tržište je živa materija u stalnoj potrebi i mijeni, a naša znanstveno utemeljena rješenja moraju biti primjenjiva u gospodarstvu.

Poljoprivredni institut Osijek jest primjer sprege znanosti i gospodarstva, a to je ono što se u svijetu odavno, a danas i kod nas sve više traži. Republika Hrvatska postaje svjesna da samo vlastita znanstveno-istraživačka i stručna djelatnost može razvijati rješenja prilagođena zahtjevima domaćeg tržišta, domaćih poljoprivrednika i domaćeg gospodarstva.

Institut se nalazi na sjecištu znanosti i gospodarstva, proizvodnje i tržišta, razvoja know-how tehnologije i žurnog transfera iste u gospodarstvo. Kao takav predstavlja izravan dokaz da se znanost i gospodarstvo međusobno potiču, a ne potiru.

Influencer institucija

Ovako organiziran institut direktno utječe proizvođače, distributere i potrošače. Mladi bi rekli – influencer institucija. Osim toga, utječemo i na politiku države u smislu davanja odgovora i prijedloga rješenja za poljoprivrednu problematiku kao što je bio slučaj s Programom potpore sjetvi certificiranog sjemena za žitarice i dr.

Sjeme osječkih kultivara traženo je i van granica Lijepe naše, na kojim ste tržištima svijeta prisutni?

Trenutno smo prisutni u više od 20 zemalja na tri kontinenta: Europi - Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Moldavija, Albanija i sve zemlje bivše države, Aziji - Turska, Irak, Iran, Uzbekistan i u novije vrijeme Africi - Maroko.

Često ističete da je suradnja s poljoprivrednicima iznimno važna za jednu ovakvu instituciju koja ujedno predstavlja stup hrvatske poljoprivrede.

Suradnja s poljoprivrednicima iznimno je važna jer oni su centralna točka našeg posla i uz naše znanstvenike za nas predstavljaju našu najvrijedniju imovinu. Na našim tradicionalnim Danima polja, najvećima u Hrvatskoj, dva puta godišnje okupljamo najuglednije proizvođače, dorađivače i poslovne partnere iz zemlje i inozemstva. To je uistinu postao međunarodni skup "who is who" karaktera na što smo vrlo ponosni.

Dobar prinos i u teškim uvjetima: Poljinos predstavio tri nove sorte pšenice i dvije ječma

Osim toga, svi naši stručnjaci danonoćno su na terenu i u kontaktu s dorađivačima, distributerima i krajnjim potrošačima. Želimo da svi u lancu budu zadovoljni jer se gubitak tržišta skupo plaća. Institut trenutno ima najbolju tržišnu poziciju ikad – nudimo najširu moguću paletu sortimenta tretiranog biostimulatorima i fungicidima i poslujemo s najviše poslovnih partnera u zemlji i inozemstvu. Ova činjenica nam je važna jer o tome ovisi više od 80% ukupnih prihoda Instituta.

Zelena GMO free oaza

Puno se govori o genetski modificiranim organizmima, a i potrošači žele znati odakle potječe određena hrana. Radi li se na Vašem Institutu genetska modifikacija biljaka?

Ne. Kompletan institut i cjelokupna djelatnost Poljoprivrednog instituta Osijek je GMO free. Isključivo smo zelena GMO free oaza znanstveno-istraživačkog rada.

Tko je vlasnik instituta i od čega se financira?

Poljoprivredni institut Osijek je javni znanstveno-istraživački institut u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Iako smo javni institut, više od 80% naših prihoda čine sredstva ostvarena prodajom na domaćem i inozemnom tržištu. Financijska sredstva u najvećem dijelu dolaze od naših inovacija odnosno našeg sortimenta kojeg razvijamo, umnažamo i distribuiramo na tri kontinenta: u Europu, Aziju i u novije vrijeme Afriku. Po tome smo jedinstvena institucija koja usmjerava znanost k gospodarstvu i razvoju zajednice u kojoj živimo.

Kako je organizirana djelatnost Instituta i koliko djelatnika zapošljavate te koje struke?

Znanstveno-istraživački, stručni i proizvodni rad Poljoprivrednog instituta Osijek organiziran je kroz znanstvenoistraživačke odjele, dvije službe i jednu radnu jedinicu, a čine ga Odjel za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica, Odjel za oplemenjivanje i genetiku kukuruza, Odjel za oplemenjivanje i genetiku industrijskog bilja, Odjel za oplemenjivanje i genetiku krmnog bilja, Odjel za voćarstvo, Odjel za sjemenarstvo, Odjel za poljoprivrednu tehniku i melioracije, Odjel Agrokemijski laboratorij, Služba općih poslova, Financijska služba te Radna jedinica Sjemensko dobro.

Uz vlastitih 700 hektara, u kooperativnim odnosima rade na više od 3.000 hektara sjemenske proizvodnje i dorađuju preko 12.000 tona sjemena svih kategorija.

U komercijalnom smislu tržište smo podijelili na sektore, a svaki sektor ima, osim voditelja, i unaprjeđivača prodaje zaduženog za brigu o kupcima i dostupnosti naše robe. Za ulazak na inozemna tržišta, pregovore, održavanje odnosa i prodaju sjemenska robe zadužen je tim koji čine moji pomoćnici i ja kao ravnatelj. Trenutno poslujemo s više od 20 zemalja na, kako sam već ranije spomenuo, tri kontinenta, a udio inozemnog prihoda u strukturi ukupnog prihoda instituta poprilično je značajan: čini 40 - 50% naših prihoda.

Prepoznati na međunarodnom tržištu

Ova činjenica dovoljno govori o kvaliteti našeg sortimenta te potvrđuje da je prepoznat i sve češće sijan na međunarodnom tržištu. Zahvaljujući konstantnom povećanju interesa za naš sortiment, Institut traži nove mogućnosti za povećanje proizvodnih, doradbenih i skladišnih kapaciteta kako bismo našem sjemenu osigurali najvišu uporabnu vrijednost i kvalitetu. U tu svrhu, pored vlastitih 700 hektara, u kooperativnim odnosima radimo na više od 3.000 hektara sjemenske proizvodnje i dorađujemo preko 12.000 tona sjemena svih kategorija.

Zbog tako povećanog obujma proizvodnje moramo voditi računa i o skladišnim kapacitetima pa smo trenutno u najmu skladišta za dio naše proizvodnje, a planiramo izgradnju još jednog vlastitog podnog skladišta kako bismo sve količine imali pod našim krovom.

Institut zapošljava, temeljem isplaćenih sati rada, više od 260 djelatnika svih razina obrazovanja - od sezonskih radnika i nekvalificirane radne snage do kvalificirane i visokokvalificirane stručne spreme. Time ujedno drži balans među vrlo različitim obrazovnim, socijalnim i kulturološkim strukturama, a to od čelnika zahtjeva izuzetno razvijene socijalne vještine te mnogo napora i strpljenja.

Često čujemo kako je na Institutu velika sloboda kreativnog izražavanja mladih ljudi. Jeste li zadovoljni idejama i projektima mladih stručnjaka i znanstvenika?

Inovacije i otkrića su otac i majka zadovoljstva u znanosti. Znanost kojom se bavi institut daje odgovore i na tržišne probleme, a ta veza je ujedno i povratna. Naime, osluškujući potrebe tržišta i promjene u tržišnim trendovima te željama i potrebama naših proizvođača, prilagođavamo naš znanstveno-istraživački i oplemenjivački rad.

Da biste dobili najbolje i izvukli najviše od mladih ljudi, ali i zrelih znanstvenika, morate im osigurati određenu slobodu. Međutim, ta sloboda nosi sa sobom i izuzetno veliku odgovornost. Imati slobodu na institutu ne znači baviti se sa znanošću radi znanosti već razvijati različita kvalitetna, tj. primjenjiva rješenja za goruće probleme. Ja bih to nazvao okvirnom slobodom. Što je veća sloboda, to je veća odgovornost za ponuđena rješenja. Osim toga, treba se uklopiti u financijske okvire.

Gotovo dva desetljeća na čelu Instituta

Naime, treba razumjeti da najveće svjetske multinacionalne tvrtke za vlastiti znanstveno-istraživački rad raspolažu s gotovo neograničenim budžetom. Iako je financijski okvir važan, zaista se ne radi samo o tome s koliko novca raspolažete. Od presudne je važnosti kakve kadrove zapošljavate, koliko duboko razumijete neki problem, koliko ga opsesivno želite riješiti, te kako u konačnici upravljate ljudima i svakim pojedinom dijelom institucije.

Tu leži odgovor na pitanje zašto je Poljoprivredni institut Osijek kompetitivan s najvećim svjetskim igračima u industriji oplemenjivanja i sjemenarstva.

Sedamnaestu godinu zaredom vodite institut. Ujedinili ste znanstvenu i stručnu karijeru s menadžerstvom. U čemu je ključ uspjeha?

Hvala na lijepim riječima. Kao najbolji student generacije, dobitnik Dekanove i Rektorove nagrade te stipendije tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije, prije više od 30 godina dobio sam posao na Institutu. Krenuvši od početka, prošao sam zaista sve pozicije: od znanstvenog novaka preko asistenta, suradnika, savjetnika pa sve do profesora u trajnom zvanju. Upravo mi je taj put omogućio uvid u svaki segment poslovanja instituta, ali i prepoznavanje kapaciteta svakog djelatnika.

Poljoprivredni institut Osijek proslavio je 2023. punih 145 godina postojanja. Kako je tada istaknuto, svaka druga poljoprivredna površina u Hrvatskoj zasijana je njhovim sjemenom pšenice, ječma, kukuruza, soje, lucerne, crvene djeteline i stočnim graškom.

Takva iskustvena znanja mi omogućuju predvidjeti pojavu određenog problema ili usmjeravanje postojećeg na točno određenu osobu ili tim za koje sam siguran da će za taj izazov ponuditi kvalitetno rješenje. To je nešto što se ne može naučiti ako na poziciju dođete izvana nego isključivo kad dugo vremena rastete i razvijate se zajedno s institucijom. Osim toga, treba imati izražene socijalne vještine te afinitet za konstantno učenje i usavršavanje.

Kad sam na poziciju ravnatelja imenovan 2009. godine, uočio sam da mi nedostaju određena znanja iz područja ekonomije i menadžmenta neophodna za vođenje ovakve institucije. Zbog toga sam pohađao EMBA program odnosno akreditiranu poslovnu školu Cotrugli Business School u Zagrebu koja mi je, osim kroz izučavanja gradiva i polaganja ispita, pružila priliku da kroz umrežavanje s ljudima sličnih sklonosti, karakteristika i sposobnosti dođem upravo do takvih znanja koja sam uz nesebičnu podršku najbližih suradnika, vjerujem, uspješno implementirao u upravljanje i cjelokupno poslovanje instituta.

Sprega znanosti i gospodarstva

Ključ uspjeha instituta je u sprezi znanosti i gospodarstva. Agronomska znanost bi trebala biti podloga za rješavanje zadataka za brojne probleme domaćeg gospodarstva u obliku inovacija, programa, projekata i znanstvenih radova koji bi nudili primjenjiva rješenja pogodna za implementaciju u strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede.

Osim suočavanja s vlastitim izazovima, na ovaj način bi se moglo omogućiti i promoviranje znanstvenika koji trenutno napreduju uglavnom putem objavljivanja znanstveno-istraživačkih radova na razini globalnih znanstvenih izazova i trendova..