Zoran Grgić: Stjecanje znanja preduvjet je za uspješnu i  konkurentnu poljoprivredu

Agronomski fakultet u Zagrebu obilježava ove godine 100. godišnjicu od osnutka. Bio je to povod za razgovor s dekanom prof.dr. Zoranom Grgićem, a dotakli smo se i tema važnih za hrvatsku poljoprivredu od uvoza hrane koji godišnje iznosi milijardu eura do neobrađivanja zemlje, ali i položaja agrarne struke.    

Možete nam, ukratko, istaknuti najvažnije smjernice obilježavanja ovog važnog događaja za agronomsku struku?

Naš fakultet je odlučio proslavu vrijedne obljetnice obilježiti nizom događanja, a vrhunac je svečana sjednica u koncertnoj dvorani Lisinski 29.9.2019. godine.

Dana 27. rujna održat će se Bal agronoma

Od polovice travnja svaki mjesec je neka aktivnost obilježavanja, pa smo tako imali u Muzičkoj akademiji nastup bivših i sadašnjih članova fakultetske klape Falkuša, u predvorju VI. paviljona izložbe stručne i znanstvene djelatnosti svakog zavoda... Dana 26. rujna na fakultetu će se održati sjednica fakulteta na kojoj će osim zaposlenika biti i oko 30 gostiju sa sveučilišta u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi. Nakon sjednice održat će se tematska predavanja inozemnih gostiju o mogućnostima unaprijeđenja znanosti i visokog obrazovanja u području agronomije i posebno bioekonomije kao odrednice budućeg financiranja znanosti. Pokušavamo dosadašnju dobru suradnju pripremiti za programsko razdoblje 2021-2027.

Dana 27. rujna će se održati Bal agronoma za kojeg se pripremamo tako da postane tradicionalni, na kojem bi se okupljali kao agronomi i prijatelji fakulteta te donatori Zaklade Agronomskog fakulteta za najbolje studente. Završna aktivnost povodom obilježavanja 100 godina fakulteta bit će na našem tradicionalnom, sada već 55. hrvatskom i 15. međunarodnom simpoziju agronoma početkom iduće godine u Vodicama.

Kako bi u osnovnome predstavili Agronomski fakultet u Zagrebu? Kakva je nastavna i znanstvena djelatnost i kapaciteti fakulteta?  

Na Fakultetu je zaposleno 448 djelatnika, a od toga 220 ili nešto manje od polovice sa stupnjem doktora znanosti, što potvrđuje kako smo na fakultetu dobro ustrojili znanstveno-nastavne i stručne aktivnosti s organizacijskim i radnim tijelima koji nam jamče stalni održivi razvitak. U 2018. godini na Fakultetu je ukupno bilo zaposleno 190 sveučilišnih nastavnika što čini 76 posto ukupnog broja zaposlenih nastavnika, suradnika u nastavi i znanstvenih novaka (249). Među sveučilišnim nastavnicima redovitih profesora je 69, od kojih su 35 u trajnom zvanju, a 34 u zvanju redoviti profesor, prvi izbor. Izvanrednih profesora je 36, dok je najviše docenata, 85. U 100. akademskoj godini u izvođenju nastave ukupno je angažirano 249 djelatnika, tj. 55,58 posto sveukupnog broja zaposlenih (448).

Jedna od specifičnosti Agronomskog fakulteta je mogućnost da studenti teorijska znanja testiraju i potvrde na praktičnim primjerima, što je i temeljna svrha inženjerske struke.

Na fakultetu je ukupno preko 2.400 studenata upisanih na dodiplomske, diplomske i poslijediplomske studije. Studijski programi prema kojima se trenutno izvodi nastava provode se od akademske godine 2005./06. Usklađeni su s Bolonjskom deklaracijom.

Novi diplomski studij - Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi

Radi internacionalizacije studija Agronomskog fakulteta akreditirana su dva studijska programa na engleskom jeziku. U 2018. godini završen je i postupak akreditacije diplomskog studija "Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi". Studij će se izvodit na hrvatskom jeziku, a prva generacija studenata upisat će se u akademskoj godini 2019./20. Fakultet je sastavljen od 28 zavoda, koji su od svibnja 2019. godine po strukovnom načelu udruženi u sedam odsjeka.

Zašto bi netko danas upisao Agronomski fakultet u Zagrebu? Kakvi su trendovi upisa i završetka fakulteta posljednjih godina?  

Naš fakultet zaista kontinuirano ulaže u svoj razvoj. Posljednjih nekoliko godina smo ponovo značajno kadrovski ojačali s novim znanstvenicima i nastavnicima, a zahvaljujući EU izvorima financiranja i tehnički opremili. S povećanjem znanstvenog publiciranja i utjecaja fakulteta u suradnji s resornim ministarstvom, lokalnom upravom i samoupravom te gospodarstvenicima u poljoprivredi zaista možemo biti zadovoljni.

Na žalost, to se ne može reći za položaj agronomske struke u društvu, što se može vidjeti i u slabijem odazivu maturanata na prijemne ispite na našem i osječkom fakultetu. Posljednjih nekoliko godina mi ispunjavamo našu kvotu upisa s preko 90 posto, ali to nije kao prije kada se preko 50 ili 60 posto više budućih studenata prijavljivalo na upis.

Agronomija je "uvijek u modi" ili bi bar trebala biti, jer je proizvodnja hrane i održivi razvoj stalni izazov za rastuću populaciju čovječanstva. Mi se na fakultetu već dugo ne bavimo samo poljoprivredom nego s više disciplina u biotehničkom području znanosti i svatko koga zanimaju prirodne znanosti usmjerene na tlo, ekologiju, tehnologiju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i hrane, ali i pripadajuća (agrarna) ekonomija mogao bi upisati Agronomski fakultet, sa zadovoljstvom studirati i završiti ga, te napraviti poslovnu karijeru.

Sve manje mladih odlučuje se obrazovati u području biotehničkih znanosti

Što je pokazao okrugli stol na vašem fakultetu, pod nazivom - Budućnost i važnost obrazovanja u poljoprivredi? Sluša li se struka dovoljno ili na kraju politika odlučuje o svemu?

Obrazovanje i stjecanje znanja preduvjet je za uspješnu i konkurentnu poljoprivredu, stoga je važnost visokoobrazovnih i znanstvenih institucija neizmjerna i neizostavna, no trendovi ukazuju da se u Hrvatskoj sve manje mladih odlučuje obrazovati i usavršavati na fakultetima i visokim učilištima u području biotehničkih znanosti. Nepovoljnu dobnu i obrazovnu strukturu hrvatskih poljoprivrednih proizvođača prati i negativna slika šire javnosti o poljoprivredi koju većina, a posebice mladi, ne smatraju perspektivnom djelatnošću.

Na njemu su uvaženi sudionici dali prijedloge kako promijeniti negativnu sliku o poljoprivredi u Hrvatskoj, te kako potaknuti mlade da se odluče usavršavati i nastaviti obrazovanje u srednjim poljoprivrednim školama, na veleučilištima i na fakultetima u području poljoprivrede. Iskazana je potreba za primjerenijim obrazovanjem novih generacija budućih agronoma u pravcu bolje prilagođenosti stalnim i brzim promjenama znanja i tehnologija te povezivanjem s drugim srodnim disciplinama u zajednički okvir bioekonomije i ruralnog razvoja te sigurnosti i kvalitete hrane.

Na žalost, informacije s ovog kao i ranije sličnih skupova proslijeđene su kreatorima sustava obrazovanja, agrarne i općenito politke u biotehničkom području, ali nemamo osjećaj da se osim načelnog prihvaćanja naših stavova i preporuka isti primjenjuju u aktualnim i planiranim reformama školstva, pogotovo strukovnog i visokog obrazovanja.

Imaju osam pokušališta - od Zagreba do Dubrovnika

Agronomski fakultet je i čuvar gena autohtonih hrvatskih vinskih sorata, ZVV obilježava također 100 godina od osnutka, a studentsko pokušališe Jazbina 80 godina. Što praksa znači za agronomsku struku danas?

Jedna od specifičnosti Agronomskog fakulteta je mogućnost da studenti teorijska znanja testiraju i potvrde na praktičnim primjerima, što je i temeljna svrha inženjerske struke. Mi im to omogućujemo radom znanstveno-nastavnih pokušališta još od 1921. godine. Na ukupno osam pokušališta, od Zagreba do Dubrovnika, raspolažemo i upravljamo poljoprivrednim (oko 200 ha) i lovnim površinama (oko 8.000 ha), gospodarskim objektima, mehanizacijom, odnosno tehničkom i tehnološkom opremom. Rezultat brojnih znanstvenih istraživanja koja se provode na pokušalištima, su znanstveni radovi, doktorske disertacije, diplomski i završni radovi. Jedan broj studenata na fakultetskim pokušalištima pod vodstvom svojih mentora obavlja obveznu stručnu praksu.

Ima li poljoprivredna znanost, odnosno akademska zajednica, valjane odgovore na izazove koji stoje pred hrvatskom poljoprivredom? Uvoz hrane u Hrvatsku je već godinama težak milijardu eura, a zemlja stoji neobrađena?

Neobrađena zemlja i uvoz hrane u Hrvatskoj nisu uzrok, nego posljedica. Dok god se od obrađene zemlje neće moći pristojno živjeti ona će ostati neobrađena, a mi ćemo uvoziti hranu. S druge strane, mi imamo pozitivne primjere proizvođača koji s visokom tehnologijom uspješno proizvode i izvoze svoje proizvode. Naši znanstvenici i stručnjaci sigurno imaju preporuke i rješenja za sadašnju i očekivanu situaciju, ali nismo zadovoljni što naša rješenja i rezultati rada često završavaju u praksi samo pojedinačnih gospdarstava i tvrtki s kojima surađujemo, a nisu usvojeni u poljoprivredi kao cjelini.

Kakva je sutrašnjica biljnih znanosti na Agronomskom fakultetu s obzirom na nove i velike izazove u proizvodnji biogoriva?

Biljne znanosti kao studijski program nisu trenutno zanimljive potencijalim studentima, ali prijavili smo novi studijski program Obnovljivi izvori energije u poljoprivredi i radit ćemo na osuvremenjavanju postojećeg studija kako bi studentima dali znanja i vještine iz područja biogoriva koja mogu unaprijediti dohodak proizvođača te pridonijeti razvoju poljoprivrede i aktivnosti cijelog gospodarstva RH u ublažavanju klimatskih promjena.

Neobrađena zemlja i uvoz hrane u Hrvatskoj nisu uzrok, nego posljedica. Dok god se od obrađene zemlje neće moći pristojno živjeti ona će ostati neobrađena, a mi ćemo uvoziti hranu.

U svibnju potvrđen novi preustroj fakulteta

Koji su danas izazovi pred Zavodom za upravu poljoprivrednog gospodarstva, a koji pred Zavodom za marketing u poljoprivredi, jer je put domaće hrane od polja do stola sve zahtjevniji? 

Aktivnosti ova dva zavoda u znanstvenim i stručnim projektima te nastavi, zajedno sa Zavodom za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj dobro pokrivaju sve moguće izazove u ovom području. Put domaće hrane od polja do stola danas ima više mogućnosti i potpora za biti kraći i uspješniji za ekonomski rezultat proizvođača, odnosno za zadovoljstvo potrošača, kako domaćih tako i višestruko većeg broja stranih turista. Tim više je važno osmisliti i proširiti ponudu, što učimo naše studente i radimo u projektima suradnje s gospodarstvima, udrugama proizvođača te lokalnom upravom i samoupravom. 

Kakvi su planovi za budućnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu? Najavili ste nedavno novi početak fakulteta?   

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je najstarija i najveća visokoobrazovna ustanova iz područja poljoprivrede u Hrvatskoj, a spadamo u prvih pet osnovanih visokih učilišta na našem Sveučilištu. Kroz svoju povijest prošli smo različita razdoblja, odnosa državnih vlasti, gospodarskih uvjeta i društvenih uređenja, ali uvijek posvećeni svojoj misiji - najboljem visokoškolskom obrazovanju i znanstveno stručnoj djelatnosti za dobrobit Hrvatske. Sa stalnom težnjom da se razvijamo i unaprjeđujemo radi ostvarenja misije. S tim ciljem, neposredno Fakultetsko vijeće je u svibnju ove godine potvrdilo novi preustroj fakulteta.

Čast mi je i zadovoljstvo što kao dekan fakulteta na njegovu stotu godišnjicu mogu potvrditi da je sadašnja generacija nastavnika i znanstvenika spremna odgovoriti na nove zahtjeve, izazove i prilike koji se postavljaju u znanosti i visokom obrazovanju biotehničkog područja s obzirom na jedinstveni sustav EU te opću globalizaciju u svijetu.