Znatan pad cijena gnojiva na svjetskom tržištu

Na svjetskom tržištu gnojiva posljednjih tjedana bilježi se snažan pritisak na cijene uree, jednog od ključnih dušičnih gnojiva. Dok su cijene u Europi još uvijek relativno stabilne, međunarodni trendovi pokazuju jasan silazni smjer, objavio je Agrarheute.

Kažu, glavni uzrok aktualnog pada cijena jest druga ovogodišnja indijska javna nabava uree. Rezultati natječaja doveli su do značajnog smanjenja cijena na svim glavnim izvoznim tržištima. Tako se u egipatskim lukama urea za isporuku u rujnu trenutačno nudi za 443 američka dolara po toni, čak 40 dolara manje nego krajem kolovoza. U lukama Bliskog istoka cijena je pala na 430 dolara, odnosno 50 dolara niže nego prije dva tjedna.

Ovaj pad već sada privlači pozornost trgovaca i analitičara jer bi mogao izvršiti dodatni pritisak na europske uvozne cijene u narednim tjednima.

U Europi cijene za sada stabilne

Unatoč globalnim kretanjima, cijene gnojiva u Europi ostaju prilično stabilne. Urea na njemačkim uvoznim lukama stoji 540 eura po toni, isto kao prije mjesec dana, ali ipak 15 eura više nego sredinom kolovoza, kada je cijena nakratko pala na 525 eura.

Slična se situacija bilježi i kod drugih gnojiva. Kalcij-amonijev nitrat (KAN) stoji 357 €/t, što je oko 10 eura manje nego prije četiri tjedna, ali 15 eura više nego sredinom kolovoza. AHL (tekuće dušično gnojivo) je 356 €/t, pet eura više nego krajem kolovoza. Kornkali (kalijevo gnojivo) 330 €/t, što je 15 eura više nego sredinom kolovoza. Amonijev nitrat 27 % u Francuskoj je 364 €/t, bez promjena u odnosu na kolovoz.

Drugim riječima, cijene se kreću unutar uskog raspona, a veće korekcije zasad izostaju.

Rusija preplavila EU gnojivom, Bruxelles uvodi dodatne carine

Europski proizvođači gnojiva imaju koristi od činjenice da su cijene plina pale na najniže razine u posljednjih godinu dana. Time su proizvodni troškovi znatno smanjeni, što bi u normalnim okolnostima moglo dovesti do pada cijena gnojiva.

No, situacija je, upozoravaju analitičari, složenija. Europski proizvođači raspolažu ograničenim zalihama, a uvoz ruskih gnojiva i dalje je podložan carinama i ograničenjima. To znači da ponuda na tržištu ostaje tanka, pa se formira svojevrsna ravnoteža, krhka i podložna naglim promjenama.

Glavni uteg niske cijene žitarica

Najveći problem za europske poljoprivrednike trenutno nisu same cijene gnojiva, već niske cijene žitarica. Na Euronext burzi pšenica za isporuku u prosincu 2025. iznosi tek 190 eura po toni, što je ispod proizvodnih troškova većine farmi.

Takav nepovoljan odnos između cijena gnojiva i žitarica obeshrabruje ih da kupuju ili unaprijed naručuju gnojivo. Potražnja je, stoga, iznimno slaba. To objašnjava zašto cijene gnojiva u Europi nisu značajno pale, unatoč nižim globalnim cijenama i jeftinijem plinu.

Tržišni analitičari procjenjuju da će se nastavak globalnog pada cijena uree prije ili kasnije preliti i na europsko tržište. Ključno će biti kako će se razvijati cijene žitarica, jer one u velikoj mjeri diktiraju spremnost poljoprivrednika na ulaganja u gnojiva.

Za sada je izvjesno tek jedno, tržište gnojiva nalazi se u nestabilnoj ravnoteži. Svaka nova indijska nabava, promjena cijena plina ili odluka o carinama na uvoz iz Rusije mogla bi taj balans brzo narušiti. A dok globalne cijene uree nastavljaju padati, europski poljoprivrednici i dalje čekaju pravi trenutak za kupovinu.