Žmegač: Ne starta li Petrokemija s proizvodnjom mineralnih gnojiva - da, bit će stečaj

"Početkom listopada moramo pokrenuti proizvodnju mineralnih gnojiva po prihvatljivoj cijeni, inače će Petrokemija završiti u stečaju", kazao je predsjednik Uprave naše tvornice iz Kutine Davor Žmegač na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu, koja je bila posvećena jedinom hrvatskom proizvođaču mineralnih gnojiva. 

Startaju li tada, dodao je, jamče da će isporučiti količine koje će biti kvalitetnije i jeftinije nego li onih koja dolaze iz uvoza, mahom iz trećih zemalja pa čak i Rusije. "Ne riješimo li ovo pitanje, da. Bit će stečaj", naglasio je. 

Dodao je i da strahuju da će im otići najbolji stručnjaci konkurenciji, iako su povećali plaće u ovoj izvanrednoj situaciji u kojoj posluje dioničko društvo, a čiji je država Hrvatska najveći pojedinačni vlasnik s 40-ak posto, a INA i Prvo plinarsko društvo (PPD) 54 posto. 

"Druge zemlje, kao što su Turska i Indija, koje su već zabranile izvoz mineralnih gnojiva, tajno i javno pomažu opstanak svojih tvornica. Treba znati da mi svojim poslovanjem, odnosno amonijakom pomažemo poslovanje Gavrilovića, Kraša, Mlinara, a držimo na životu i HŽ Cargo, te sustav Đure Đakovića i drugih tvrtki", kazao je Žmegač na sjednici gdje su se koplja lomila i oko mjere za stajsko gnojivo, koja bi trebalo ublažiti cjenovno nepristupačno mineralno iz uvoza na domaćem tržištu.  

Upitno poslovanje Petrokemije, imamo li dovoljno mineralnog gnojiva za jesensku sjetvu?

U opširnoj raspravi o poslovanju, načelnik Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Robert Blažinović je kazao da bez državne dokapitalizacije Petrokemije danas ne bi bilo, jer je Vlada dala 450 milijuna kuna kredita za njezino održivo poslovanje. Dodao je da je u tijeku proces koji je otišao daleko, iako je sada usporen, iznalaženja novog vlasništva, što je odluka sadašnjih vlasnika tvrtke. 

Donja granica cijena plina do 145 eura po megavat satu

Kako se čulo, Petrokemija je, osim tvornice u Kutini na 160 ha sa 1.300 zaposlenih, vlasnik još tri tvornice, one u Glini koja proizvodi smjese za stočnu hranu te tvornice peleta i terminala u Šibeniku. Samo na održavanje postrojenja godišnje troši 100 milijuna kuna, a za obrtna stredstva im treba u postojećoj globalnoj krizi energenata, jedna milijarda kuna. "Prije krize je to bilo 300 do 400 milijuna kuna", istaknuo je Žmegač.   

On je napomenuo da zbog domaćih poljoprivrednika, a ne profita, proizvode mineralno gnojivo u Kutini koje je sigurno kvalitetnije od onoga iz uvoza. Da bi se održalo poslovanje nisu isplatili dividendu i proveli su racionalizaciju poslovanja.

Dakle, za nastavak njegove proizvodnje treba nam plin po prihvatljivoj cijeni, koja je trenutno na svjetskom tržištu oko 190 eura po MWh, dok je još proljetos bila čak 300 eura. Računica, pak, pokazuje da će početak njegove prozvodnje, uz cijenu od 200 eura, koštati Petrokemiju šest milijuna eura, dok je to proljetos, uz cijenu od 300 eura, bilo osam milijuna eura, pojasnio je Žmegač. 

Donja granica za pokretanje proizvodnje je cijena plina od 145 eura za megavat sat, dok bi za održivo pokretanje bila 120 eura/MWh. 

Predsjednik Uprave upozorio je i da je ova tvornica imala štete od potresa u visini 25-30 milijuna eura, s tim da zbog toga gube još oko 10 milijuna eura prihoda. Štetu su prijavili, međutim nikakvu pomoć dosad nisu dobili. 

Dovoljno mineralnog gnojiva za jesensku sjetvu?

Predsjednica Odbora Marijana Petir je kazala da svake godine u Petrokemiji, zbog plina, imamo iste drame, ali sada nije u pitanju samo poljoprivredna proizvodnja, već i opstojnost velike tvornice, odnosno cijelog toga kraja u Moslavini. Dodala je da treba vidjeti što se može učiniti, odnosno prilagoditi zakone za njezivu opstojnost u strateškoj proizvodnji mineralnih gnojiva za 176.000 hrvatskih poljoprivrednika u ovoj krizi.  

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak je kazao kako se iz Petrokemije pokriva 60 posto potreba hrvatskih poljoprivrednika za ovim gnojivima. Dodao je da su prema podacima Ministarstva osigurane dovoljne količine, 90 posto posebno Uree dok je KAN nešto problematičniji, za jesensku sjetvu, odnosno prihranu usjeva na proljeće.

Majdak je kazao da je Ministarstvo kroz potporu male vrijednosti osiguralo 200 milijuna kuna za nabavu gnojiva, dok je oko jednu milijardu kuna osigurano u novom paketu pomoći za poljoprivrednike i ribare.

On je napomenuo da se i mjera korištenja stajskog gnojiva na oranicama, sukladno Zelenoj politici ZPP, jako dobro koristi, te bi trebala doprinjeti oporavku tla, odnosno povećanju humusa.

Strateški nacionalni interes

S druge strane, član Odbora Nikša Vukas, drži da ima poljoprivrednika koji od te velike pomoći, a koja se mjeri milijunima kuna, dobiju svega nekoliko kuna na račun. Dodao je da treba podržati nastavak poslovanja tvornice, koja je strateški nacionalni interes, no u očitovanjima nadležnih ministarstava, kako je rekao, ne vidi se volja za nastavak proizvodnje mineralnih gnojiva, pa bi u tom smislu država, kao pojedinačni vlasnik Petrokemije, ali i suvlasnik INA-e, trebala ponuditi odgovarajuća rješenja te isto tako pitanje ovog dioničkog društva dignuti na plenarnu sjednicu Sabora.

Uz to, on drži da mjera za stajski gnoj, jer je upitan i daljnji tov goveda zbog preskupe stočne hrane, ne može zamijeniti mineralna u poljoprivredi, posebno ne što se tiče produktivnosti uzgoja pojedinih kultura.  

Potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac, izrazila je bojazan kako bi posljedice prestanka proizvodnje u Kutini kao što je to bilo u slučaju rafinerije u Sisku, najviše mogli osjetiti poljoprivrednici koji već sad imaju problema s nabavom gnojiva. 

Pitanje opstanka Petrokemije, složili su se, od nacionalnog je interesa i treba učiniti sve kako bi se proizvodnja održala.