Pretraga tekstova
Možemo reći da te žene cijeli život rade, a nikada ne idu u mirovinu, kaže magistrica sociologije Kristina Alić.
Žene su na selu dvostruko marginalizirane. Prvo zato što su žene, a drugo jer žive na selu te se nalaze u znatno lošijem položaju nego one koje žive u gradu, rekla je magistrica sociologije Kristina Alić i tako na najbolji način opisala život žena u ruralnim krajevima Hrvatske.
Sociologinja Alić održala je u Zadru predavanje Položaj žena u ruralnim područjima Hrvatske koje je organizirala Udruga za ruralni razvoj Ravni Kotari povodom Međunarodnog dana seoske žene. Svrha predavanja je ukazati na još uvijek nepriznatu ulogu žena u ruralnim područjima, kao i njihov doprinos zajednici.
Razvoju ruralnih područja uvelike doprinose žene koje svojim radom čine ključ uspjeha za postizanje ekonomske, ekološke, a zatim i društvene promjene. Ruralne žene su sve one koje žive u ruralnim područjima i koje su dio poljoprivrednog gospodarstva kojem pridonose. Međutim ta njihova uloga nije priznata. One se svakodnevno susreću s rodnom nejednakošću prvenstveno uskraćivanjem obrazovanja, zdravstva zatim i pristupima produktivnim resursima i uslugama kao što su zemljište, stoka, financijske usluge i tehnologije te ljudski kapital. Žene u hrvatskim selima suočavaju se s ograničenim mogućnostima obrazovanja, nedostatkom socijalnih usluga, a njihov je rad na poljoprivrednim imanjima često neplaćen i podcijenjen.
"Žene u gradu imaju veće mogućnosti zaposlenja, na raspolaganju im je više socijalnih servisa poput vrtića i domova za starije. Mogu lakše kreirati svoje slobodno vrijeme. U ruralnom području imamo drugačiju vrstu svakodnevnice. Postoje još uvijek patrijarhalni odnosi, nameće im se uloga skrbnice. Ona uključuje rad na poljoprivrednom imanju, brigu o djeci, starijim članovima domaćinstva. Taj rad je neplaćen i necijenjen. One nemaju pravo ni na mirovinsko, pa možemo reći da te žene cijeli život rade, a nikada ne idu u mirovinu", kaže Alić te dodaje:
"Žene u ruralnom području unatoč velikim željama za usavršavanjem to nisu u mogućnosti realizirati zbog drugih faktora, primjerice financijskih. Također socijalni servisi su često izvan mjesta stanovanja. Žene moraju imati vlastite automobile što je za mnoge financijski teško izvedivo."
Alić zaključuje kako se treba pobrinuti za pobrinuti za prava žena, ako je cilj razvoj i prosperitet ruralnih krajeva Hrvatske. Treba raditi na njihovom obrazovanju, priznati im rad na poljoprivrednom imanju, a lokalne vlasti bi im trebale osigurati socijalne servise.
Tagovi
Žena Marginalizacija Ruralni prostor
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
I opet :)
Howard Watson
prije 1 tjedan
Kakvo je ovo drvo? Ovo je prvi put da to vidim. https://geometry-lite.io/ Kakvo je ovo drvo? Ovo je prvi put da to vidim. https://geometry-lite.io/