Zemlja mora na novi natječaj

Jedan od glavnih poslova u domaćoj poljoprivredi prije ulaska u EU je okrupnjavanje obiteljskih gospodarstava. Nedostatna proizvodnja mesa svinja i goveda, kao i manjak mlijeka u odnosu na domaće potrebe glavne su odrednice smjera u kojem ide jačanje obiteljskih gospodarstava. Bez obzira za koju se proizvodnju odlučila, sva obiteljska gospodarstva imaju zajedničke probleme, a najveći je poljoprivredno zemljište. Zato ne čudi što je ono cijele 2008. godine bilo u centru pažnje proizvođača u Brodsko-posavskoj županiji.

"Kada je riječ o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta, u županiji je riješeno oko 80 posto površina planiranih za tu namjenu, oko 24.000 hektara. U prodaju je išlo oko 20 posto od planiranoga zbog neriješenog stanja u katastru i gruntovnici. Tako smo 10.000 hektara do sada morali uskladiti sa situacijom na terenu. Obavljene su izmjere i podaci se unose, za što će trebati vremena zbog kapaciteta katastra i gruntovnice. Ostalo je još oko 4.000 hektara za izmjeru. U međuvremenu će ove površine biti dane u zakup", kaže Davor Vlaović, zamjenik brodsko-posavskog župana zadužen za gospodarstvo.

Zbog neriješene papirologije na terenu je zbog zemlje često bilo napetih situacija. Prvo su razriješeni problemi vezani uz poljoprivredno zemljište na području Nove Gradiške i općine Rešetari. "Na ondašnjim površinama novi korisnici su već zasnovali i proizvodnju. Riješen je i natječaj u k.o. Štivica. Što se tiče Općine Gundinci, mogu reći da sam osobno zadovoljan, jer je od 800 hektara ostalo sporno šezdesetak hektara i te površine će biti vraćene na postupanje Općinskom poglavarstvu. Preostali dio će dobiti suglasnost. Tijekom siječnja ljudi će biti uvedeni u posjed i moći će obaviti proljetnu sjetvu", kaže Vlaović, dodajući kako dio općina tek treba raspisati natječaje, što bi trebalo biti obavljeno tijekom siječnja kako bi poljoprivrednici mogli na vrijeme obaviti sjetvu i imati uvjete za ostvarivanje prava na poticaje.

Marijan VRKLJAN