Zeleni plan donosi pad prinosa, prihoda i ovisnost o uvozu - budućnost je u inovacijama

Nizozemsko Sveučilište Wageningen objavilo je novu studiju o mogućim posljedicama provedbe strategije Od polja do stola i one za očuvanje bioraznolikosti koje su dio europskog Zelenog plana, a naručile su ju udruge CropLife Europe (CLE) i CropLife International.

"Upravo se od industrije za zaštitu bilja traži da kontinuirano pronalazi rješenja, odnosno da isporuči učinkovite i sigurne alate poljoprivrednim proizvođačima koji će im poslužiti u njihovoj borbi protiv štetnih kukaca, bolesti i korova. Slušamo njihove potrebe i želimo biti dio rješenja pri ispunjavanju zajedničkih ciljeva novih europskih inicijativa”, kažu iz Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja RH, CROCPA.

Naime, u provedenoj studiji su razmatrana pojedinačni i kumulativni učinci ciljeva ovih dvaju strategija na poljoprivrednu proizvodnju u EU, a analizirana su četiri scenarija. U prvom se radi o smanjenju uporabe pesticida za 50 posto i njihovom riziku te smanjenju uporabe opasnih pesticida za 50 posto. Drugi se odnosi na smanjenje uporabe mineralnih gnojiva za 20 posto i prepolovljenje gubitka hranjivih tvari.

Treći se bavi povećanjem površina pod ekološkom proizvodnjom za 25 posto. Međutim, travnjaci nisu uključeni, jer to pretpostavlja povećanje eko stočarstva koje je izvan cilja studije. Posljednji kombinira prva dva s ciljem da se najmanje 10 posto poljoprivrednog zemljišta izdvoji radi poticanja bioraznolikosti. U tom scenariju povećanje površina pod ekološkim uzgojem za 25 posto nije uključeno.

Koji su najvažniji rezultati?

Studijom je potvrđeno da će doći do prosječnog pada prinosa od 10 do 20 posto, pri čemu će kod nekih usjeva on iznositi i više od 50 posto. Nadalje, smanjenje proizvodnje će dovesti do toga da će EU ovisiti o uvozu kako bi prehranila svoje stanovništvo, stvarajući tako nekoliko političkih i sigurnosnih rizika za europske potrošače. Također, previđeno je da će se smanjiti i prihodi poljoprivrednika.

Učinak ciljeva strategije Od polja do stola je veći za vinovu lozu, jabuke, masline i citruse nego na jednogodišnje kulture kao što su uljana repica, pšenica, kukuruz i šećerna repa. Poljoprivrednici jednostavno imaju manje rješenja za zaštitu trajnih nasada nego za jednogodišnje kulture, pojašnjava se u studiji. Time se jača važnost da se svakoj pojedinačnoj državi članici EU pruži prilika da pripremi vlastiti akcijski plan za ostvarenje održivosti.

Znanstvenici smatraju da su biopesticidi, istraživanje i razvoj u nova rješenja za zaštitu bilja, nove tehnike i tehnologije za uzgoj bilja nužni kako bi se smanjili i prevladali negativni učinci smanjenja uporabe pesticida i gnojiva, posebno za višegodišnje nasade.

Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida i smanjenja gubitka hranjivih tvari mogli bi se smatrati destimulirajućim za prelazak na ekološku proizvodnju. To se posebno odnosi na višegodišnje kulture za čiju zaštitu se koriste aktivne tvari na bazi bakra.

"Vjerujemo da će europska Komisija izraditi sveobuhvatnu studiju procjene učinka prije usvajanja zakonskih promjena u zemljama članicama EU, kako je i najavila", kažu iz CROCPA-e dodavši da je industrija dala izraditi svoju studiju kako bi se mogla uključiti u sve rasprave o Zelenom Planu s konkretnim podatcima i procjenama.

Prema FAO-u i kako je navedeno u brojnim radovima, u prosjeku se 40 posto hrane izgubi radi napada različitih štetnih organizama. Bez adekvatnih rješenja za zaštitu bilja (uključujući pesticide i biopesticide) ovaj broj bi se mogao udvostručiti, upozoravaju iz ove Udruge.

Za registraciju aktivne tvari treba 11 godina

Tvrde da su zdravlje i sigurnost potrošača i poljoprivrednika i dalje glavni prioritet agrokemijske industrije koja je predana osiguravanju da ne utječe negativno na okoliš. Javnost, nedovoljno upućena u problematiku, često šalje poruku da su zašitna sredstva po definiciji opasni i štetni za okoliš. "Ti proizvodi su temeljito testirani i sigurniji nego ikada ranije radi izrazito rigoroznog i zahtjevnog registracijskog postupka u EU“, ističu iz CROCPA-e rekavši da je potrebno do 11 godina temeljitog znanstvenog istraživanja da bi se registrirala nova aktivna tvar uz ulaganja od oko 280 milijuna američkih dolara.

Kako tvrde, današnja sredstva za zaštitu bilja imaju znatno povoljniji ekološki i toksikološki profil od onih koja su bila na tržištu prije 20 i više godina. "Zahvaljujući napretku u tom području danas je primjerice potrebno 75 g djelatne tvari na hektar ili manje koja se koristi za suzbijanje korova što predstavlja smanjenje od 97 posto u usporedbi sa pesticidima koji su se koristili u 60-im godinama prošlog stoljeća", pojasnili su.

Tako je u zadnjih deset godina registrirano 10 do 15 posto više djelatnih tvari prirodnog podrijetla u odnosu na prethodna razdoblja. Prema riječima CROCPA-e, industrija je spremna i dalje ulagati u razvoj takvih molekula, ali i drugih tehnologija, pri čemu je važno uzeti u obzir da nije moguće automatizmom djelatne tvari kemijskog podrijetla zamijeniti onima prirodnog.