• Agro skup
  • 30.08.2019. 12:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Zdravko Dimač iz Podravke: Ništa u Vegeti nije iz Hrvatske!

Jedino smo po često spominjanim potporama oko kojih su se lomila koplja, na trećem mjestu, iza Češke i Slovačke, ako se uzme u obzir veličina poljoprivrednog gospodarstva. Međutim, uvoz hrane u Hrvatsku već godinama iznosi jednu milijardu eura što pokazuje da domaći resursi nisu iskorišteni.

Foto: Marinko Petković
  • 3.123
  • 540
  • 0

Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH) organiziralo je u četvrtak u Zagrebu stručni skup 30-ak predstavnika najznačajnih poljoprivredno-prehambenih tvrtki, uzornih OPG-ova te udruženja proizvođača hrane koji su raspravljali u Hrvtskom agronomskom društvu (HAD) o dokumentu Ministarstva poljoprivrede  pod nazivom  "Stanje sektora i analiza javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj", a koji  prethodi izradi već treće po redu poljoprivredne strategije.

Razdvojiti žito od kukolja

Pomoćnik ministrice poljoprivrede Nikša Tkalec kazao je da je spomenuti dokumenat, na kojem radi 10-15 djelatnika ministarstva i strani stručnjaci iz Europe, te Svjetske banke, već na prvi korak izazvao veliku pažnju te je pozvao sve da se uključe u pripremu nove strategije hrvatske poljoprivrede, kao i akcijskog plana s mjerama njezine provedbe s kalendarom. Dodao je da od nedavno s Agronomskim fakultetima u Zagrebu i Osijeku rade i na analizi poljoprivrednih sektora. Sve to, kaže, da se ne dogodi da i ova strategija, nakon dvije prethodne, ne ostane mrtvo slovo na papiru.  Tu je i nova ZPP, te slijedi poprilična reforma agrara u naredne dvije godine, kaže Kaleb.

Član ekspertnog tima, Miroslav Božić kazao je da su se prilikom izrade strateškog dokumenta susretali i s apsurdima kod podataka o poljoprivrednom zemljištu, jer je očigledan raskorak između službenih podataka DZS-a i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Osim toga, podjela na velike i male, kada je riječ o korisnicima poticaja, posebno onima iznad 300.000 eura, također nije reprezentativna, ističe Božić.

Miroslav Božić, Kristijan Puškarić (BC Institut) i Mato Božić (Žito d.o.o.)

Predsjednik  udruge OPG-ova Život, Vladimir Margeta kazao je da ta udruga već pet godina upozorava na neriješeno pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta, agrarne banke, koju jedino Hrvatska nema u EU te udruživanja  poljoprivrednika. Drugim riječima, bez rješavanja spomenutih pitanja, nova strategija, koju će RH platiti Svjetskoj banci 2,5 milijuna eura, neće biti ostvariva, upozorio je Margeta.

S druge strane, predsjedniku Uprave Osatina grupe, Mirku Ervačiću i agro poduzetniku Denisu Matijeviću, zasmetala je podjela na velike i male, što ima i politički prizvuk, tvrdi Matijević. Ervačić se pozvao na crne statističke podatke koji pokazuju da se u Hrvatskoj ne tako davno uzgajalo dva milijuna svinja, a prošle godine 800.000. Nadalje, kaže, još gora je situacija u domaćoj proizvodnji mlijeka, gdje šest velikih gospodarskih subjekata drži 85 posto domaće proizvodnje, a kod voća još i više, a sve to se ne vidi u dokumentu na kojem bi se trebala temeljiti budućnost hrvatske poljoprivrede. Dakle, nužno je razdvojiti žito od kukolja, kako bi se barem osigurala prehrana domaćeg stanovništva, a oni efikasniji će i izvoziti domaću hranu.

Mali i veliki ostaju, a veliki ostvaruju 25 posto potpora

Predstavnik Podravke, Zdrako Dimač upozorio da svi moraju doprinjeti izradi što bolje poljoprivredne strategije, jer se trenutno nekonkurentost spominje taksativno, a nigdje nije dotaknuta komasacija, navodnjavanje i brojni drugi strukturni problemi, koji tište domaću poljoprivredu, posebno njezina vertikalna nepovezanost. To znači, kaže, da u najvećem domaćem prehrambenom brendu, Vegeti, nema ništa iz Hrvatske!

Samo Podravka, kaže, treba 80.000 tona svježeg  povrća za preradu, odnosno 7.000 tona sušenog, a u Hrvatsku se uvozi sušenog povrća za 30 milijuna eura. U turizmu, gdje ostvarujemo pola milijarde kuna, imamo velkih problema upravo s domaćim povrćem.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kazao je da puno malih, usitnjenih poljoprivrednih gospodarstava ne može biti konkuretno na otvrenom tržištu. Uz to, nedostaje plan proizvodnje po sektorima, jer sad 40-ak korisnika prima iznad 200.000 eura potpora, a 750 poduzetnika u sektoru stočarstva ostvaruje 6,44 milijarde  kuna, što je 30 posto ukupnog inputa u domaćoj poljoprivredi.  

On je zatražio da se poveća nacionalno izdavajanje za poljoprivredu, jer smo sad 30 do čak 70 posto, pokazuje Swot analiza, slabiji po nizu parametara u odnosu na druge EU zemlje. Jedino smo po često spominjanim potporama oko kojih su se lomila koplja na trećem mjestu, iza Češke i  Slovačke,  ako se uzme u obzir veličina poljoprivrednog gospodarstva. Međutim, uvoz hrane u Hrvatsku već godinama iznosi jednu milijardu eura što pokazuje da domaći resursi, a to je i radna snaga, koja je krivo ocjenjena u dokumentu kao jeftina, nisu iskorišteni kako treba.

Stanko Barbarić upozorio je da podjela na velike i male nije dobra

Do nedavno pomoćnik ministra poljoprivrede, Krešimir Ivančić kazao je da ne bi bilo dobro kad bi sami Osatina ili Žito pisali poljoprivrednu strategiju, jer je poznata metodologija europske komisije po kojoj je analiza potpora rađena. Dakle, mali i veliki ostaju, a veliki ostvaruju 25 posto potpora, kazao je Ivančić.      

Posađeno 7000 ha oraha, a oraha nema     

Predstavnik BC instituta Zagreb, Kristijan Puškarić kazao je da zabrinjava pouzdanost mnoštva podataka, a korišteni su oni od 2014. do 2016. godine, za izradu buduće strategije hrvatske poljoprivrede. On se požalio da istraživanje i razvoj  privatnih institucija ne može proći ni na jednom natječaju za sjeme, a da će vrlo brzo ugar, zbog ekoloških poticaja, biti treća domaća kultura, nakon kukuruza i pšenice, jer će iznosti čak 70.000 ha.

Predstavnik HUP-a Stanko Barbarić i agro konzultantica Snježana Blažić požalili su se na bujanje poticaja u ekološkoj poljoprivredi, zbog čega se broj livada i pašnjaka udvostručio  sa  300.000 na 600.000 ha, a da se pritom nije povećala stočarska proizvodnja, dok konvencionalna poljoprivreda ne može doći do zemljišta. Osim toga, kažu, posađeno je 7.000 ha oraha, a na tržištu  ih nema, jer se samo 'beru poticaji na ime ekološke poljoprivrede'. 


Fotoprilog


Tagovi

Društvo agrarnih novinara Hrvatske Skup Poticaji Nikša Tkalec Vladimir Margeta Mirko Ervačić Vegeta Uvoz


Autor

Marinko Petković

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi