Pretraga tekstova
Epidemija je u 2025. godini imala teške ekonomske i zdravstvene posljedice, budući da u toj saveznoj državi živi i uzgaja se više od 100 milijuna peradi, najviše u cijeloj Njemačkoj
Nikada ptičja gripa nije pogodila Donju Sasku tako snažno kao prošle godine. Na peradarskim farmama zabilježeno je 91 izbijanje bolesti, zbog čega je ubijeno više od 1,7 milijuna ptica, posebno u područjima s visokom gustoćom peradi, prenosi Agrarheute.
Epidemija je imala teške ekonomske i zdravstvene posljedice, budući da u toj njemačkoj saveznoj državi živi i uzgaja se više od 100 milijuna peradi, najviše u toj zemlji.
Seoske zajednice i poljoprivrednici traže smanjenje birokracije i izgradnju novih štala u manje gusto naseljenim područjima. Holger Hennies, predsjednik udruge poljoprivrednika ističe da bi takvi projekti pomogli u smanjenju rizika, no trenutačno se rijetko odobravaju. Ministarstvo poljoprivrede i udruge poljoprivrednika raspravljaju o učinkovitijim strategijama suzbijanja epidemija.
"Rizik od širenja bolesti uvelike ovisi o broju ptica. Štale u regiji Hannover rjeđe bivaju pogođene, dok je opasnost znatno veća u područjima s gusto naseljenim farmama. Uzgajivači pilića očajnički žele izgraditi nove štale, no dobivanje odobrenja, osobito u istočnoj Donjoj Saskoj, gotovo je nemoguće“, rekao je Hennies.
Visoka gustoća peradi smatra se glavnim čimbenikom rizika. Čak i uz stroge higijenske mjere, područja s velikim brojem ovih životinja statistički su osjetljivija na unošenje virusa. Razmatra se i povećanje doprinosa za pogođene farme u fond za bolesti životinja, kako bi se smanjile posljedice ponovljenih epidemija.
Uz opasnost za perad, stručnjaci upozoravaju i na mogućnost širenja bolesti na druge vrste. Mirjam Staudte, ministrica poljoprivrede Donje Saske predložila je praćenje mačaka kao znak upozorenja, budući da je u Poljskoj virus već prešao na druge životinje. Naglašava i potrebu smanjenja gustoće naseljenosti na farmama, koncentracija nudi ekonomske prednosti, no povećava rizik od širenja bolesti.
Ptičja gripa u Saskoj: Eutanazirat će 310.000 nesilica na najvećoj farmi u pokrajini
"Otpornost je suprotna učinkovitosti. Potrebna je diversifikacija i ublažavanje rizika. Promjena pristupa u uzgoju peradi mogla bi ublažiti posljedice budućih epidemija“, zaključuje Staudte.
Tagovi
Ptičja gripa Donja Saska Epidemija Holger Hennies Mirjam Staudte Širenje Bolest peradi
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljop... Više [+]
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj događanja bio je podizanje svijesti putnika o važnosti očuvanja zdravlja bilja i odgovornog ponašanja tijekom putovanja.
Tijekom događanja putnike je educirao dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz razgovor i praktične primjere pojasnio kako se biljni štetni organizmi često šire nenamjerno, upravo putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.
U užurbanom aerodromskom okruženju putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, upoznati se s primjerima predmeta koji se smiju i ne smiju unositi s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Kroz jednostavne i vizualno atraktivne aktivnosti naglasak je stavljen na prevenciju i informiranost kao ključne alate zaštite biljnog zdravlja.
Pop-up event još je jednom pokazao kako se o složenim temama poput zdravlja bilja može govoriti jasno, brzo i razumljivo, čak i u nekoliko minuta prije leta, te kako male, svakodnevne odluke putnika mogu imati dugoročne posljedice za okoliš, poljoprivredu i bioraznolikost.