Zapreka EU fondovima domaća papirologija

Domaći političari o različitim fondovima Europske unije najčešće govore kao o nepresušnim izvorima novca. Posebno su posljednjih mjeseci poljoprivrednici podvrgnuti povicima kako nedovoljno koriste mogućnosti koje pružaju EU fondovi.

Međutim, situacija u praksi pokazuje drukčiju situaciju. U to se uvjerio i vlasnik svinjogojske farme Željko Kurkutović iz Donje Vrbe. Njegov objekt kapaciteta 4.000 tovljenika, vrijedan 5,5 milijuna kuna, pušten je u rad početkom lipnja prošle godine. "Ne dopuštam da se kaže da je poljoprivrednicima ponuđen IPARD program, a da mi ne znamo uzet novac. To jednostavno ne stoji tako. Htio sam za potrebe farme kupiti cisternu preko IPARD programa. Provjerio sam mogu li konkurirati, takva cisterna košta 470 do 500 tisuća kuna. Ali papiri koje bih trebao pribaviti koštaju 150 - 200 tisuća kuna. Tako da nemam računa prijaviti se na natječaj.

Natječaji su tako formulirani da nisu prihvatljivi za nas poljoprivrednike. Da biste dobili sredstva iz EU fondova morate investiciju dovesti do kraja. Da biste je završili morate prvo u banci uzeti kredit, a tko je od poljoprivrednika to danas sposoban? Većina je prezadužena i na koljenima", kaže Kurkutović koji je cisternu već kupio, ali po standardnim komercijalnim kreditnim uvjetima, jer bi mu novac iz EU fonda pojela domaća papirologija. Do europskog novca je teško doći, a do hrvatskog još teže. "Mene i druge koji su išli u velike investicije ljuti to što nas se stavlja u isti koš s onima kojima je poljoprivreda dodatni izvor prihoda, a uz kapitalnu potporu kupili su tanjuraču vrjedniju od 80.000 kuna", ističe Kurkutović. Na neprimjerene uvjete u domaćim natječajima za IPARD program državnom tajniku Josipu Kraljičkoviću su pri nedavnom posjetu Brodsko-posavskoj županiji ukazali i iskusni konzultanti čiji su projekti već povlačili sredstva iz EU fondova.

Autor: Marijan VRKLJAN