Oko 60% europskog tla je u lošem stanju, a ovogodišnje suše, poplave i ekstremni vremenski uvjeti dodatno su uništili poljoprivredna područja
Ekstremni vremenski uvjeti, potaknuti klimatskim promjenama, devastirali su poljoprivredne površine ove godine. Suše, poplave, tople zime, kasni mrazevi samo su dio pojava s kojima su se borili europski poljoprivrednici. Na Siciliji su zbog suše stočari bili primorani klati stoku, polja pšenice u Francuskoj postala su močvare, vinogradi u Njemačkoj su se osušili zbog previsoke temperature i nedostatka vode.
Iako šteta zbog rujanskih poplava u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj još uvijek nije procijenjena, Europska komisija najavila je 10 milijardi eura za obnovu, koristeći sredstva iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i Europskog fonda solidarnosti (EUSF), prenosi Politico. No, zabrinjavajuće je da se degradacija tla gotovo ne spominje kao uzrok ili cilj obnove, ističe agrarni ekonomist i poljoprivrednik Benedikt Bösel iz Brandenburga, Njemačka.
"Dogodio se ogroman broj poplava koje su izravno povezane s ignoriranjem činjenice da je tlo nešto što upija i pohranjuje vodu", rekao je Bösel čija su pšenica, kukuruz, raž i pir uvenuli pod nedavnim neuobičajenim vrućinama. "Ako proizvodite na način da zanemarite tu sposobnost, tada dobivate upravo ovo", komentirao je.
Zanemarivanje zdravlja tla djelomično je razumljivo jer se njegov gornji sloj obnavlja vrlo sporo te su potrebna desetljeća za formiranje samo jednog centimetra. Zbog toga je za njegovu obnovu teško usmjeriti hitnu pomoć nakon ovakvih kriznih situacija.
S druge strane, uvođenje dugoročnih mjera za poboljšanje njegove kvalitete, poput smanjenja upotrebe pesticida, uzgoj cvjetnih traka, pokrovnih usjeva, sadnja živica je često politički osjetljivo pitanje. Kreatori politika nerado povećavaju poticaje za takve promjene jer one ne nailaze na razumijevanje samih poljoprivrednika, što dodatno otežava njihovo provođenje.
Prema Strategiji EU-a za tlo, oko 60% europskog je u nezdravom stanju, izloženo različitim procesima degradacije, uključujući eroziju, zbijanje, zaslanjivanje, zagađenje, gubitak bioraznolikosti i betonizaciju.
Prema izvještaju Politica, uklanjanje gornjeg sloja tla, najbogatijeg organskim materijalima, značajno narušava izmjene hranjivih tvari i vode, čime se smanjuje njegova plodnost. Bioraznolikost tla ima ključnu ulogu u opskrbi usjeva hranjivim tvarima, dok njegovo zbijanje ograničava rast korijena i smanjuje sposobnost za infiltraciju vode.
Stručnjak Europske komisije koji je želio ostati anoniman istaknuo je da sve to izravno utječe na poljoprivrednu produktivnost, a posljedično i na prehrambeni sustav i sigurnost hrane. Zdravo tlo ključno je za dobre prinose, što potvrđuje i njihov ovogodišnji pad, posebno u Francuskoj, gdje je proizvodnja pšenice pala na najnižu razinu u posljednjih 40 godina.
Europska agencija za okoliš je u svojoj procjeni klimatskih rizika iz ožujka prepoznala zdravlje tla kao "značajan" rizik kojega treba što hitnije rješavati.
Predviđa se velika vjerojatnost pogoršanja erozije i suše u idućih 15 godina te srednja vjerojatnost propadanja tla koje bi do 2100. moglo uzrokovati značajne lančane reakcije u proizvodnji hrane, opskrbi vodom i bioraznolikosti.
Prema Böselu, jasno je da sadašnja politika prehrambeno-poljoprivrednog sektora samo pogoršava situaciju. "Nema budućnosti u kojoj možemo nastaviti kao dosad", zaključio je.
Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak
Jedan od specifičnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike je SO5 Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak, među ostalim smanjenjem ovisnosti o kemijskim sredstvima. Sa specifičnim ciljem SO5 povezana je potreba hrvatskog poljoprivrednog sektora, visoke razine prioriteta intervencije, 09 Primjena praksi za smanjenje negativnog utjecaja na tlo, vodu i zrak te povećanje organske tvari u tlu.
Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Tagovi
Autor
Partner
Vurnikova ulica 2,
1000 Ljubljana,
Slovenija
tel: +386 1 473 53 81,
e-mail: info@czd-kmeckiglas.si
web: https://kmeckiglas.com/
Općina zabranila špricanje trave i korova u dvorištima - vršit će strogi nadzor
Susjedi pokazali što znači zajedništvo: Čuli da Samir ore njivu, pa došli s 15 traktora
Hoće li izdvajanja za obranu EU "pojesti" poljoprivredne potpore?
Na istoku zemlje ponovno vrije zbog dodjele državnog zemljišta, najavljeni i novi prosvjedi
Obnovljivi izvori energije Hrvatska objavili 10 ključnih činjenica o zelenoj tranziciji, evo koje su
EU uvodi nove sankcije Rusiji, ali i posrednicima iz trećih zemalja - na udaru i Srbija
Vlajčić: Ne možemo biti zeleniji ako smo financijski u crvenom
Hoće li izdvajanja za obranu EU "pojesti" poljoprivredne potpore?
Ledeni sjemenski trezor na Svalbardu nakratko otvara vrata, čuvaju se ondje i hrvatske sorte
Ako nema pčela, nema ni nas - to znamo svi, ali zašto nas nije briga?
FarmShow sve jači i veći: Evo što Jerković ove godine predstavlja na sajmu
Kako jedan Poljak u Francuskoj oblikuje budućnost molekularne biologije
Marta Radić
prije 7 mjeseci
Ja , kažem da je svaki poljiprivrednik pametan ili lud za sebe...Naime on sam najbolje zna .što i kako.. Tako da je moje mišljenje da najbolje slušati sebe i svoje znanje i iskusrvo...a sve drugo primili na znanje..
Makeba
prije 7 mjeseci
Mi u selu imamo lošiju zemlju i onu još goru. Moj mladi kolega posijao tablu loše zemlje prvi put u životu , eno ga kupa se u blatu ko I ja sve ove godine. Dobro je bilo dok je sijao zemlju blizu sela . Mali je nadobudan pa je našpricavao soju sa svim i svačim , ove godine dogodio se kontra efekt soja je dugo bila zelena. Sad kad ga sretnem pitat ću ga jel živ .? Prije toga je pitao bivšeg radnika kombinata koji je radio tu zemlju , pa kakva je to zemlja ,pa bude mi se traktor raspao a novi je. Govoriti okvirno o poljoprivredi je isto što i pišati na vjetar, Zbog lupetanja nekih ovdje koji komentiraju ja se javljam inače nebi. Teoriju znam jer sam diplomirao, a bome sam diplomirao i na ovoj prokletoj zemlji. Diplomirao u ovakvoj neurađenoj poljoprivredi i namjerno govorim u primjerima ono što sam vidio i proživio, puno toga ne smijem ni napisati , ali to je naša realnost i toga sam svjestan . Kad mi se tu neki počnu nabacivati postocima digne mi se kosa na glavi. POZDRAV PRAVIM POLJOPRIVREDNICIMA!
mali poljoprivrednik
prije 7 mjeseci
Takve promjene i način obrade tla iziskuju velika ulaganja u mehanizaciju.Koliko ljudi to sa ovim cijenama može pratiti?Tada se postavlja pitanje za koga je to sve naštimano i tko to može pratiti?Mali sigurno ne mogu,pa zato imaju sve manji poticaj i dugoročno su osuđeni na izumiranje.Lijepo to izgleda u teoriji ili na nekom dobro izabranom lokalitetu sa kvalitetnom zemljom.Kod nas čovjek ove godine platio postrnu sjetvu sa direktnom sijačicom i kakvi su rezultati?Sijačica sije doslovno u beton,ali na našoj teškoj zemlji jednostavno ne može zatvoriti sjeme,pa je pola ostalo u zraku.Nakon toga navalili miševi,jer im ruoe nisu dirane i na kraju teški fijasko.Nisu svagdje isti uslovi i ne prolazi svagdje ista priča .Lijepo to zvuči u teoriji,toliko hektara puta toliko poticaja,ali svaka njiva je priča za sebe,kao i svaka godina u poljoprivredi.Jedino tko se bazirao isključivo na poticaje,a prinos ga ne interesuje onda ok.Samo to je jako tanka grana na kojoj se sjedi.
Marta Radić
prije 7 mjeseci
Mi smo ljudi različiti i to je dobro..uvažavam svako mišljenje. Zato je dobro da se sa zelnim politikama nede đonom.. Treba svakome dati izbor..hoče ili neće. Ja nebih kritizirala ljude koji razmišljaju drugačihe.. Imam ljude u selu koji rade super poljoprivredu...peglaju zemlju na svakakve načine , prskaju po noći i danu , ulažu puno...ljudi si stvarno daju truda i polja su im ljepa..usjevi manje više u dobroj kondiciji , bez korova i dr.. No za tu poljoprivredu kažu prošlo je vrijeme.. Pokušavaju se oni mjenjat , ali teško to ide...ali ide..vide oni i sami da bez promjena nema rasta i razvoja.
Makeba
prije 7 mjeseci
Marta pročitajte si komentar od malog poljoprivredednika, pa kad Vi to promjenite, ko sretniji od nas da sve bude ko u vrijeme hipija. Ako Vi uspijete promjeniti Amazonu , natjerati Kinu SAD.... na promjenu skidam vam kapu. Bio sam ja i kad je bilo sve zeleno i sad i što se hoće i što se neće napraviti ,a stanje nikad gore u poljop. Na kraju svega treba platiti račune državi i svima ostalima. Ako su članovi obitelji zaposleni i ako niste u sustavu pdv. onda je to druga priča. Za Vas neznam . Nemojte nama svima ovdje pisati da neko nekaj ne razumije. To je Vaše mišljenje ,a sa svima nama se možete ili ne morate složiti ili samo samnom.ì
Marta Radić
prije 7 mjeseci
Ova ZPP je dobra , jer stimulira zelenu tranziciju , ali nije obvezna...pa tko voli nek izvoli. Tako da netreba stavljati primjedbe na nešto što se nerazumje ili se neće razumjeti , već birati ono što znamo.. Tako da na svakome je izbor i to je ono što je dobro.. Tako da hočemo li imati 8 ili 3 t pšenice po hektaru biramo sami..svatko ima svoju matematiku , ali jedno je sigurno...degradacija tla je očita , klima se turbo mjenja , pitke vode je u svijetu sve manje...e sad jesmo li mi ljudi krivi za to...
Makeba
prije 7 mjeseci
Zanimljivo mi je bilo da je u jednoj emisiji u Italiji na terasama već 100 godina bio uzgajan luk. Prvo pitanje koje mi se nametnulo ,a gdje je plodored. Čudno da ta zelena agenda nije netnula zabranu uvoza Gmo soje , kukuruza i bog te pitaj čega. Zanimljivo.
mali poljoprivrednik
prije 7 mjeseci
Ove godine je računica pokazivala da je potrebno 6 t/ha pšenice da se pokrije ulog.Poljoprivrednicima ostaju mrvice i tjera ih se u bilo kojoj grani na nekakve maksimalne rezultate da bi mogli uopće opstati.Takvom politikom u kojoj vlada surovo tržište,kojim usput ti isti upravljaju ,nemože se ili jako teško ići u smjeru očuvanja i oporavka tla. Jedan dan pričaju o očuvanju prirode,a sutra već o ulaganjima,konkurentnosti i povećanju prinosa.Teško je imati i ovce i novce.Kako god okreneš poljoprivrednici su za nešto krivi.Meni se također čini da u pozadini svega toga nisu čiste namjere ove tzv zelene EU politike .
SASA FRANIC
prije 7 mjeseci
ima tu nesto ali vecina je laz i izmisljotima pogane globalisticko zelene bande. tlo se u Slavoniji jednako obradjuje vec 100 godina, i prinosi nikada veci. isto i u Ukraini. pustite poganu EU zelenu bandu. to su neprijatelji svega Evropskog naseljenja
ivan butkovic
prije 7 mjeseci
Koliko tu može pomoći biougljen?