Založi proizvod!

Zbog financijske kriza banke i investicijski fondovi sve češće prihvaćaju robu kao jamstvo, pa su tako na popisu jamstava parmezan, šafran, šampanjac, soja i pršut, ali i vina te koješta drugo.

Kako je u većini europskih zemalja štednja znatno pala u vrijeme recesije jer je većina novca bila uložena u tržište kapitala, u razne vrijednosne papire, kompanije, prije svega u Italiji, sada se koriste vlastitom imovinom i ulažu u štedne fondove, što znači da ne moraju uplaćivati gotovinu.

Primjerice British Airways kao osiguranjem za štednju koristi se avionima. Hotelska grupa Whitbread, trgovački lanci Sainsbury i Marks&Spencer u svoje su fondove stavili restorane, hotele i trgovine. Brojni će fondovi kao zalog rado uzeti i soju, šećer, kavu i slične proizvode. Što se tiče susjedne Italije, tamo je banka Credito Emiliano u skladištu pokraj Milana pohranila prije više od godine dana tone kolutova parmezana. Taj skupi i plemeniti sir drži kao kolateral za odobrene kredite proizvođačima sira.

No, ima li ovakvih slučajeva u Hrvatskoj?

Poznat je slučaj od prije dvije godine kada je za stoti rođendan i gostovanje slavne Barcelone kod splitskog Hajduka jedna domaća poslovna banka kao kolateral za kredit splitskom klubu uzela ugovor koji je Hajduk imao s jednim igračem.

Pitali smo i banke u Hrvatskoj bi li kao kolateral za kredit uzele neki uspješan i skup proizvod ili poznati brend. No, čini se da baš nemaju isto mišljenje o ovom načinu osiguranja.

Nekadašnji dugogodišnji predsjednik Uprave Elektro-kontakta Vladimir Ferdelji kaže da takva praksa postoji, ali ne i pri trgovini nafte i plina.
- Uobičajeno je da se dio uvozne robe plaća drugom robom, a banke kreditiraju takve poslove. Jedna od domaćih industrija koje bi trebale dobiti kredit uz jamstvo u robi je primjerice vojna industrija, koja radi najbolje vojne kacige na svijetu. Samo, takvu bi koordinaciju trebalo kontrolirati Ministarstvo gospodarstva - kaže Ferdelji za novi broj Lidera i napominje da bi takva praksa poslovnih banaka učinila mnogo toga dobroga jer bi pokazala da banke vjeruju domaćim proizvođačima.

Autor: Daniel Patrik Brčić