Zakon o poljoprivrednom zemljištu ima mnogo nedostataka

"Nešto je ipak usvojeno na saborskom Odboru za poljoprivredu, ali mnogo toga nije", rekao je Mato Brlošić, član Upravnog odbora Poljoprivredne komore i član Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život na konferenciji za medije u osječkoj HGK.

I Antuna Lasla i Antuna Vrakića, kao i Brlošića najviše smeta podatak da je dozvoljen natječaj za zakup zemljišta i malim tvrtkama udaljenosti i do 50 km. Naime, kao što je rekao Laslo, "krenut će kriminalne radnje za što su mnogi spremni. Jer mala tvrtka je i ona do 50 zaposlenika i ona će lako napraviti program da ima toliko uvjetnih grla koliko je potrebno da u jednom lokalitetu pobijedi na natječaju za zemlju."

Lako će im se oduzeti zemlja

Brlošić je iznio primjer jednog poljoprivrednika u svom selu koji ima 10 hektara državne zemlje u zakupu. Na novom natječaju takav jedan udaljen 50 kilometara će mu lako oduzeti tu zemlju na natječaju. Primjerice ako ta tvrtka ima već dvije tisuće hektara, a i ima 2010 uvjetnih grla stoke taman može do tih 10 hektara i onda ovom OPG-u s izgubljenih 10 hektara u svom selu ne preostaje drugo nego, kako kaže Brlošić, otići na daleki put, u drugu zemlju.

Na ime stočarstva dobili zemlju, a farme nisu izgradili

Nisu u biti zadovoljni s ovom verzijom Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Nije riješeno ni što sa zemljom kojom i dalje upravljaju Hrvatske šume, ali i činjenicom da zakupnik takvog zemljišta ne smije iskoristi drvnu masu na površini koju je zakupio. Isto tako i dalje smatraju da je 25 godišnji rok zakupa za trajne nasade jako malo.

Laslo je istakao i da su mnogi na ime stočarstva, odnosno napravljenih programa za izgradnju farme, dobili u zakup državnu zemlju, ali farme ni danas nisu podigli, a zemlju uživaju. S takvima bi ugovore trebalo raskinuti.

A i traže da se u Zakon unese i jedinstvena cijena za zakup državne zemlje, a ne da neki plaćaju 250 kuna, a drugi tisuću kuna po hektaru. U Hrvatskoj gospodarskoj komori, županijskoj komori Osijek, istakli su predstavnici udruge Život da je pozitivno što su u natječajima izjednačene i firme, ali ipak, male firme ne bi trebale biti u tom Zakonu. Mikro firme su male i one su doista obiteljske i s malim brojem zaposlenih, ali firme s 50-tak zaposlenih ne pripadaju u tu priču o očuvanju hrvatske zemlje i da ona pripadne OPG-ima.

Naime, Laslo, Patajac, Vrakić i Brlošić su jedinstveni u strahu što će se dogoditi nakon 2020. godine kada će isteći moratorij na prodaju zemlje strancima.

Foto: Damir Rukovanjski