Zahtjevna prilagodba domaćeg agrara Europskoj uniji

Delegacija Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju organizirali su u utorak u Zagrebu konferencije pod nazivom »Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika«.

Pomoćnica ministra poljoprivrede Vesna Gantner kazala je da je cilj te edukativne kampanje dati odgovore na pitanja što hrvatske poljoprivrednike očekuje u Uniji, kako se hrvatska administracija pripremila za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a te kojih se pravila trebaju pridržavati hrvatski poljoprivrednici.

Dodala je da će u okviru EU-ove financijske omotnice za Hrvatsku biti 373 milijuna eura za izravna plaćanja u poljoprivredi, a 330 milijuna eura za ruralni razvoj. Nadalje, samo za razminiranje poljoprivrednih površina namjenjen je iznos od 9,6 milijuna eura, a za vinogradarstvo 10 milijuna eura.

Kako se čulo, poljoprivredni sektori koji bi trebali profitirati ulaskom Hrvatske u Uniju su voće, povrće, vinogradarstvo i pčelarstvo.

Gantner je kazala da je nužno povećati udruživanje proizvođača voća i povrća u zadruge, ali i iskoristivost EU-fondova. Primjerice, kod Iparda je isplaćenost sredstava dva posto od 20 posto ugovornih, a taj je program produljen do kraja iduće godine.

S druge strane su osjetljivi sektori koji imaju ograničenja u kvotama kao što su šećer i mlijeko, ali bi se i ona trebala ukinuti od 2015. Pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanje Zdravko Tušek kazao je da stanovnici EU-a svaki dan izdvajaju 30 eurocenti za potpore u poljoprivredi, koje sada iznose 45 posto ukupnog proračuna Unije. Češki stručnjak za višestruku sukladnost Jan Ulrich kazao je da su češki poljoprivrednici u EU povećali poljoprivrednu proizvodnju 40 do 50 posto u gotovo svim poljoprivrednim granama, osim u peradarstvu i svinjogojstvu, gdje naša očekivanja nisu ispunjena do kraja. Ulrich je kazao da je Češka imala poticaje od 57 eura po hektaru prije ulaska u EU, a od 26.000 korisnika 85 posto ih je bilo malih, a 15 posto velikih.

Hrvatska, pak, ima puno veće poticaje nego zemlje EU-12, koji kod nas iznose u prosjeku 300 eura po hektaru, dok je broj korisnika poticaja oko 80.000.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ