Zadružne sušare i hladnjače umjesto uvoza!

Poslovni uzlet je jednodnevni skup raznih edukacija i predavanja namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te fizičkim osobama. Ukratko, svima koji žele samostalno raditi i zaraditi dovoljno da prehrane sebe, svoju obitelj, a po potrebi i da zaposle nekoliko radnika.

Kako unatoč brojnim problemima ipak uspjeti u poljoprivredi, zanimalo je mnoge OPG-ovce. Većina njih prisustvovala je tako, predavanju na kojem su predstavnici Podravke, govorili o mogućnostima suradnje OPG-ova i te tvrtke. Davor Popović, direktor Sektora nabave potvrdio je da Podravka uvozi puno voća i povrća, što iz zemalja EU, kao i iz zemalja bivše Jugoslavije.

Nedostaju zadružni skladišni prostori

"Svjesni smo da bi nam puno potrebnih sirovina mogli proizvesti i hrvatski poljoprivrednici, no problem je što nemamo velike sušare, budući da ona u Vrpolju već nekoliko godina ne radi. Nedostaju i hladnjače, u kojima bi se domaće voće i povrće čuvalo dok ne dođe u pogon na preradu. Npr. da danas od nekoga kupimo veću količinu jabuka, one bi tek za otprilike 15-ak mjeseci došle u preradu, što znači da to vrijeme moraju biti kvalitetno uskladištene.

Nedostaje i povezanost naših poljoprivrednih proizvođača u neke skupine tipa Zadruga, koje bi postojale diljem zemlje, bile opremljene sušarom i hladnjačom i u koje bi lokalni poljoprivrednici direktno s polja dovozili svoje voće i povrće.

Suradnja s HR proizvođačima umjesto - uvoza!

Mi bi tada našim kamionima, ovisno o potrebama, dolazili po ono što nam treba i bili sigurni da će, budući da Hrvatska nije velika zemlja, iz svakoga dijela u tvornicu doći dobro očuvana roba. Npr. takve organizacije relativno dobro funkcioniraju u Srbiji te BiH, a u zemljama EU da i ne govorim, i zato dosta robe uvozimo otamo.

Primjerice, na području obližnjeg Ludbrega i okolice sigurno se proizvede dovoljno jagoda za naše godišnje potrebe, no proizvođači ih nemaju gdje čuvati. Jer ponavljam, mi radimo godišnje planove proizvodnje i onda kad nam trebaju jagode, treba nam u kratko vrijeme velika količina. A naši planovi proizvodnje ne poklapaju se sa sezonskim dozrijevanjem voća i povrća. Znači nitko sretniji od nas da možemo kupovati hrvatske proizvode i na taj način pomagati postojanost naših OPG-ova, ali poljoprivrednici se moraju sami organizirati. Na tom principu rade sve velike tvornice prehrambenih proizvoda", rekao je Davor Popović.

Dr. Zdravko Matotan cijeli je svoj radni vijek posvetio proizvodnji te očuvanju starih, kvalitetnih sorti voća i povrća. Kao ogledni primjerak organiziranog otkupa i brze dostave povrća u tvornicu, poslužilo mu je poslovanje Podravkine tvornice "Povrće" u Umagu.

Kooperanti u krugu tvornice proizvode rajčicu

"Velik asortiman proizvoda je od rajčice. I to naše hrvatske. I na to smo jako ponosni. No evo kako to funkcionira. Oko samoga Umaga imamo brojne kooperante koji za nas sade rajčicu. Za berbu je potrebna posebna mehanizacija i dio njih je ima. I kad dođe sezona rajčica, od njezine berbe na poljima s kojeg se vidi i dimnjak naše tvornice, pa do trenutka kad rajčica dođe u tvornički krug, u prosjeku prođe oko sat vremena. I odmah kreće u preradu. Pokušali smo ugovarati i proizvodnju u drugim dijelovima zemlje, ali nailazili smo na probleme nemogućnosti kvalitetnog skladištenja ubrane rajčice, dok naši kamioni ne dođu po nju. Također, naši stručnjaci su u svakom trenutku tu, da kooperantima pomognu savjetima i da nadgledaju rast i kvalitetu povrća. Prije tridesetak godina Podravka je imala i puno vlastitih voćnjaka. Nažalost, vremenom su oni zapušteni i propali.

Ugovaranje proizvodnje povrća i otkupne cijene

Zašto, ne znam. No znam da su stare sorte jabuka iznimno kvalitetna roba za prehrambenu industriju, jer daju mnogo plodova i vrlo su otporne, znači ne podliježu kojekakvim bolestima, što uvelike pojeftinjuje njihovu proizvodnju, a koliko je takvo voće zdravije ne moram niti napominjati. I zato smo si dali truda i nabavili stare, kvalitetne sorte koje imamo u planu posaditi. No daleko od toga da nam hrvatski kooperanti ne trebaju. I ove godine ugovarat ćemo proizvodnju raznog povrća. O vrstama, količinama i otkupnoj cijeni, uskoro ćemo upoznati poljoprivrednike i svi zainteresirani moći će nas kontaktirati kako bi doznali sve što ih zanima", napomenuo je dr. Matotan - a tu informaciju ćemo među prvima objaviti i na Agroklubu.

HBOR program kreditiranja

Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvoj, nazočne su pak podsjetili na svoj program kreditiranja pripreme poljoprivredne proizvodnje, odnosno kupnju sirovina, repromaterijala te otkup poljoprivrednih proizvoda. Najniži iznos kredita je 50 tisuća kuna, dok maksimalni nije ograničen, rok otplate je 12 mjeseci, a kamata 3%.

Odobrava se u kunama i nema valutne klauzule. Također, tu je i program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi namijenjen ulaganju malih i srednjih poduzetnika u poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda. Najniži iznos je 80 tisuća kuna, a najviši tri i pol milijuna kuna.

Također postoji mogućnost kreditiranja EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice te druge vrste kredita vezanih uz IPARD i EU fondove. O uspješnosti OPG-ova uz pomoć EU novca nazočnima su govorili i predstavnici Hrvatske gospodarske komore. Dio poljoprivrednika komentirao je kako sve to lijepo zvuči, no kad pogledamo ono što se u stvarnosti događa u hrvatskoj poljoprivredi, kad se s nestrpljenjem očekuju poticaji čiji se rokovi isplate stalno pomiču, sve je manje volje i odlučnosti za ulaske u nova ulaganja odnosno zaduženja i vjerovanja da se od poljoprivrede može kvalitetno živjeti.

Jesu li poljoprivrednici spremni za novi pokušaj?

Samo, eto, ispada da su glavni problem ljudi sa sela, jer ne žele pokušati. Ipak ovakvi su događaji u svakom slučaju dobro došli, jer zainteresirani bilo za sklapanje kooperantskih ugovora o proizvodnji voća i povrća ili za podizanje kredita namjenjenih razvoju svojih OPG-eva, mogu uspostaviti direktne kontakte s mjerodavnim osobama, postaviti im pitanja o svemu što ih zanima i odmah dobiti konkretne odgovore.

Poslovni uzlet prošlogodišnji je projekt Poslovnoga dnevnika, a održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića. Nakon Velike Gorice, Koprivnica je drugi grad u kojem je održan ove godine. Ovakvih će edukacija biti u još 20 gradova. Zadar će Poslovnom uzletu biti domaćin 13. veljače, dok će se 27. veljače održati u Puli.