Pretraga tekstova
U razvijenim europskim zemljama zadrugarstvo je uspješno u mnogim sektorima, okuplja male proizvođače koji kroz preradu i plasman putem zadruga osiguravaju održivost i konkurentnost svoga rada i proizvoda.
U razvijenim europskim zemljama zadrugarstvo je prevladavajuće i uspješno u mnogim sektorima, okuplja male proizvođače koji kroz preradu i plasman putem zadruga osiguravaju održivost i konkurentnost svoga rada, proizvoda, a time doprinose i utječu na razvoj lokalne zajednice, poručeno je u utorak sa savjetovanja "Zadruge kao nositelji razvoja lokalne zajednice".
"Došlo je vrijeme da ni u proizvodnji niti na tržištu više ne možete sami. Naše dosadašnje iskustvo pokazalo je da mali proizvođači, napose u poljoprivredi, mogu postići puno više udruženi nego nastupaju li pojedinačno", kazala je ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Ilda Stanojević na savjetovanju održanom u Vukovaru.
Prema njenim riječima, u Hrvatskoj postoji oko 1.200 zadruga od kojih je tristotinjak više nego uspješno. Upravo te zadruge dobrim primjerom uspješnosti svjedoče kako zadrugarstvo ima budućnost, naglasila je Stanojević.
Osvrnuvši se na zakonski okvir za djelovanje zadruga, ocijenila je kako bi doradom postojećih zakonskih rješenja zadrugarstvo u Hrvatskoj vrlo brzo stalo uz bok europskom.
No, dodaje da zadrugarstvo ima niz posebnosti koje međutim nisu prepoznate u poreznim zakonima. "Rekla bih čak da su zadruge tu diskriminirane, jer unatoč zakonskoj obvezi da moraju reinvestirati 20% u vlastiti razvoj, zadruge moraju platiti dobit na to, što međutim ne moraju trgovačka društva", upozorila je.
Stanojević smatra i kako ljude treba educirati i naučiti da su zadruge dobar oblik udruživanja, "da nije riječ o reliktu prošlosti već uspješnom modelu zajedničkog udruživanja gdje kapital nije na prvom mjestu već čovjekov rad i način raspodjele prema sudjelovanju u stvaranju dobiti".
Prema riječima Darka Pavičevića, upravitelja Mljekarsko-stočarske zadruge Proizvodi sela iz Zaprešića, koju je 2012. osnovalo 11 proizvođača mlijeka s područja Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te grada Zagreba, koji imaju 1.200 krava i dnevni kapacitet proizvodnje 12.000 litara mlijeka, ta zadruga danas uspješno posluje.
"Dvije godine smo pripremali i napravili projekt direktne prodaje mlijeka putem mljekomata. Sada imamo i svoju siranu u kojoj proizvodimo više vrsta sira. Cilj nam je bio da naši mljekari putem direktne prodaje mlijeka na mljekomatu svakodnevno dođu do svježeg novca i u tome uspijevamo", kazao je Pavičević. Sudionicima savjetovanja, koje je organizirao Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, predstavljen je i Program ruralnog razvoja 2014.-2020.
Foto: pixabay.com
Izvori
Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA
Tagovi
Poljoprivredne zadruge Ilda Stanojević Plasman Konkurentnost Darko Pavičević Proizvodi sela Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/