Pretraga tekstova
Američki potrošači najviše novca u prehrambenom lancu izdvajaju za usluge pripreme hrane. Tako da više od trećine novca za hranu odlazi uslugama - restoranima i catering servisima
Ćevapi u lepinji s vrhnjem, limenka kukuruza ili kupovni kompot od marelice - koliko često jedete ovu hranu? Pomislite li ikada, koliko je novca od tog gotovog proizvoda dobio poljoprivrednik?
U Ministarstvu poljoprivrede Sjedinjenih Američkih država (USDA) su izračunali prosjeke. Za svaki dolar koji potrošači tamo odvoje za hranu, samo 7,8 centi ide američkom farmeru. Dakle, to je 7,8% i predstavlja rekordno nisku razinu ikada zabilježenu.
Običaji Amerikanaca drastično su se promijenili - rijetko kada kuhaju kod kuće, hrane se u restoranima ili u robnim centrima kupuju (polu)gotove proizvode. A svu tu hranu treba pripremiti za konzumaciju. Dakle, nakon što, primjerice, rajčica bude uzgojena, ubrana, transportirana, treba je oprati, narezati, skuhati, ili iskoristiti kao dekoraciju. Tanjur u kojem je rajčica poslužena treba odnijeti do gosta, prezentirati jelo, oprati posuđe nakon svega. A i restoran treba reklamirati. Baš zato na usluge pripreme hrane odlazi visokih 36,3 posto.
Ovi podaci otkrivaju dugoročne, makro trendove koji oblikuju ponudu i cijenu hrane. "Ovi podaci traže da postavimo pitanje: Koja je vrijednost dodana u svakoj fazi procesa obrade hrane? Dugoročno gledano, udio poljoprivrednog gospodarstva se smanjuje unazad nekoliko desetljeća", upozorava Patrick Canning, viši ekonomist u USDA.
Osim poljoprivrednicima, dio vrijednosti unazad 30-ak godina pao je i za agrobiznis (dobavljači sjemena, gnojiva i sl.), proizvođače ambalaže te prerađivače.
Prema podacima USDA-e, potrošači više od 50% novca kojega troše na hranu, troše u restoranima, kafićima i sličnim mjestima, u usporedbi s oko 44% u 1994. godini.
Stewart Smith, farmer iz Mainea koji je radio kao viši ekonomist u USDA i Zajedničkom ekonomskom odboru Kongresa smatra da poljoprivrednici, na temelju ovakvog načina proizvodnje i opskrbe, nikada neće dobiti veći dio kolača, čak i ako se on povećava. Poljoprivrednici nikada neće ostvariti dodatnu vrijednost za hranu koju će potrošači platiti skuplje.
Rješenje vidi u alternativnim sustavima - poljoprivrednim tržnicama te poljoprivredi koju podupire zajednica, odnosno regionalni izvori koji će opskrbne lance (trgovine, restorane i sl.) okrenuti prema samim farmama. Smith na svojoj obiteljskoj farmi uzgaja 30 različitih vrsta voća i povrća na 150 hektara te izravno opskrbljuje trgovine prehrambenih proizvoda. Osnovnu preradu određenog povrća, kao što je, primjerice, baby mrkva, obavlja sam.
Računica na kraju pokazuje da zaradi više od onih 7,8% s početka priče.
Tagovi
Zarada poljoprivrednika Priprema hrane Usluge Dodana vrijednost
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/