Za regionalni razvoj 4,8 milijardi kuna

Prema simulaciji proračuna za regionalni razvoj, panonska Hrvatska dobila je najviše, oko 45 posto novca, ili 2,2 milijarde kuna, jadranskoj regiji je pripalo 1,6 milijardi kuna, dok je sjeverozapadna regija, koja je najrazvijenija, stekla pravo na milijardu kuna.

Petar Čobanković, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kaže da bi Strategija regionalnog razvoja Hrvatske i započeta rasprava o njoj trebali iznjedriti kvalitetan zakon o regionalnom razvoju, te osigurati koheziju i strukture za provedbu regionalne politike i privlačenje novca iz fondova i prije nego što uđemo u Europsku uniju. Riječ je o milijardi eura za regionalni razvoj Hrvatske.

Dodaje da je Hrvatska vrlo heterogena zemlja i postoje velike razlike u stupnju razvijenosti pojedinih područja, pa je politički prioritet osiguravanje ravnomjernog razvoja svih krajeva.
Primjerice, panonska je regija dva puta nerazvijenija od sjeverozapadne pa Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija u odnosu na ostale županije 2010. godine stječu pravo na jaču financijsku potporu Ministarstva regionalnog razvoja kako bi nadoknadile zaostatak.
Strategijom se stoga predviđa financijsko poravnavanje poreznih prihoda jedinica lokalne samouprave da bi se najvećem broju gradova i općina omogućila financijska samodostatnost za realizaciju projekata koji su u njihovoj nadležnosti.

Cilj je da svaka jedinica lokalne samouprave ima zajamčen proračun u visini od 60 posto hrvatskog prosjeka, što je 2400 kuna po stanovniku.

Najrazvijenije hrvatske regije ujedno su i najkonkurentnije, pa tako ljestvicu predvode Grad Zagreb te Međimurska i Istarska županija, dok su na začelju Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija, a nisu daleko ni Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko-podravska.

Dosadašnja područja od posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja te otoci postat će »potpomognuta područja«, uz zadržavanje stečenih prava pomoći stanovništvu, te će se provesti nova kategorizacija na temelju indeksa razvijenosti. Županije koje su na manje od 75 posto razvijenosti Hrvatske postat će potpomognute županije, a lokalne jedinice na manje od 50 posto razvijenosti bit će potpomognute jedinice prve skupine, dok će lokalne jedinice na manje od 75 posto razvijenosti postati potpomognute jedinice druge skupine.

Broj stanovnika na potpomognutim područjima bit će veći za oko 400.000, no obuhvaćena površina i novac za pomoć ostaju na dosadašnjoj razini.

Uvode se i nacionalne sektorske investicijske smjernice koje u osnovi predstavljaju plan investiranja nacionalnih tijela kako bi se povezale i uskladile lokalne i nacionalne potrebe.
Nacionalne sektorske investicijske smjernice usmjeravat će županijska partnerska vijeća i županijske razvojne agencije, koje su zamišljene kao temeljne institucije cijelog sustava u pripremi njihovih razvojnih strategija, kako bi vodili računa o suglasju lokalnih potreba s nacionalnim razvojnim prioritetima.

Analiza regionalne razvojne nejednakosti pokazala je da čak 174 jedinice lokalne samouprave, koje nisu uvrštene u brdsko-planinska područja ili područja posebne državne skrbi, zaostaju 25 posto i više za nacionalnim prosjekom.

Hrvatska je i uz veliko ulaganje u poslijeratnu obnovu - 38 milijardi kuna, a samo u komunalnu infrastrukturu uloženo je osam milijardi kuna - na 50 posto prosječne razvijenosti EU-a.
Marinko Petković