Za čišći okoliš i zdravi život

Nitratna direktiva je propis Europske unije (EU) donesen 1991. godine radi smanjenja postojećeg onečišćenja voda nitratima iz poljoprivrednih izvora, kao i sprječavanja budućeg onečišćenja istima. Naime, prekomjerna primjena dušika uzrokuje njegov gubitak i onečišćenje tla, vode i zraka. Ako dospiju u podzemne vode, nitrati izravno štete zdravlju ljudi. Šteta je tako višestruka - ugrožava se zdravlje ljudi i okoliš, a gubi se vrijedan izvor dušika koji treba nadomjestiti sve skupljim mineralnim gnojivima.

Prema odredbama Uredbe o nitratima, zemlje članica EU trebaju identificirati vode ugrožene poljoprivrednom praksom, označiti područja podložna onečišćenjima nitratima, ograničiti primjenu dušičnih gnojiva, te osmisliti i primijeniti operativne programe sprječavanja onečišćenja, moglo se između ostaloga, čuti na predavanjima o Nitratnoj direktivi, koja su održana prošlih dana u Borovu i Lovasu. O toj temi izlagali su dr. sc. Darko Znaor, stručnjak je za održivu poljoprivredu, Sonja Karoglan Todorović, dipl. ing. agr., stručnjakinja za poljoprivredno - okolišne programe i ruralni razvitak i Goran Tkalčec, voditelj Agropedološkoga laboratorija.

Nitratna direktiva jedna je od devetnaest uredaba koje čine Statutarne odredbe gospodarenja. No za razliku od ostalih, Uredba o nitratima ne vrijedi nužno za sve regije unutar neke zemlje. Ona je obvezna samo u regijama koje su pojedine države članice proglasile područjima ranjivim na onečišćenje nitratima - dok je u svim ostalim regijama preporuka. U Vukovarsko-srijemskoj županiji, Općine Borovo i Lovas, te Grad Ilok proglašeni su zonama ranjivima na nitrate. Svi poljoprivredni proizvođači u ovim lokalnim samoupravama (čak i oni koji ne dobivaju izravna plaćanja) morat će poštivati odredbe Nitratne direktive, a njima je propisano da primjena dušika iz organskih gnojiva godišnje ne smije preći mjeru od 170 kg N/ha (210 kg N/ha u prve četiri godine primjene); primjena fosfora 120 kg P2O5 /ha i primjena kalija 300 kg K2O/ha.

Farme, neovisno od veličine, moraju biti opremljene odgovarajućim spremnikom za skladištenje organskih gnojiva koji mora biti izgrađen potpuno vodonepropustno. Spremnici moraju svojom veličinom biti prilagođeni broju stoke, tako da omoguće prikupljanje i skladištenje gnoja u roku od 6 mjeseci u kontinentalnom području i 4 mjeseca u primorskom području. Ako na farmi postoje viškovi gnoja, koje proizvođač ne može upotrijebiti na vlastitom zemljištu, ovakve viškove treba riješiti na odgovarajući način u skladu s propisima način i maksimalne količine hraniva koje je dopušteno dodavati ne samo gnojem životinjskog podrijetla, već i mineralnim gnojem.

Autor: Alen Kuns