Vučković: Sustav bodovanja omogućit će brzu i pravednu dodjelu poljoprivrednog zemljišta

"I ovaj sastanak još je jedan iskorak Ministarstva poljoprivrede u smjeru postizanja konsenzusa o raspolaganju najvažnijim resursom kojeg imamo, poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i uvažavanje dijela opravdanih primjedbi", izjavila je ministrica Marija Vučković koja je s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom i suradnicima prošli vikend na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Antuna Vrakića u Sičama, Brodsko-posavska županija, održala radni sastanak s članovima Hrvatske poljoprivredne komore na temu predloženih Izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Kako je naglasila, predloženi sustav bodovanja omogućit će jednostavnu, brzu, transparentnu i pravednu dodjelu poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. "Poljoprivrednike predloženim izmjenama nastojimo motivirati da svoje resurse usmjere i na stvaranje dodatne vrijednosti - pri čemu ne umanjujemo vrijednost sadašnjeg rada", rekla je. 

Istaknula je zadovoljstvo što su na sastanku s predstavnicima sedam županija postigli određeno razumijevanje u pogledu većeg zbližavanja i povezivanja ratarske i stočarske proizvodnje u Slavoniji, kičmi hrvatske prehrane i hrvatske poljoprivrede, a isto tako poslušala je i neke kritike koje će, kako je rekla, ozbiljno razmotriti sa svojim timom već početkom ovog tjedna. Budući da je sastanak ministrice i njenih suradnika sa predstavnicima HPK u Sičama bio zatvoren za novinare, predstavnike medija zanimalo je o kojim se najvećim problemima vezanim za Zakon o poljoprivrednom zemljištu razgovaralo iza zatvorenih vrata.  

Problematika dosadašnjih posjeda 

U svakom slučaju, otkrila je, na sastanku je dodatno isticana problematika dosadašnjih posjeda koja nije uređena odgovarajuće. Ako govorimo o važnoj ratarskoj poljoprivrednoj proizvodnji, ona je u posljednih godina ostvarila velike pomake, povećala prinose i ona je hrvatski ponos. "Poljoprivrednici ukazuju problematiku dosadašnjeg posjeda i nama u Ministarstvu poljoprivrede vrlo konkretno ističu kao primjedbu ili kritiku da to u ovom našem prijedlogu bodovanje ne vrednujemo na odgovarajući način, pa ćemo to sagledati", kazala je. 

Isto tako, na temelju dubinske dijagnostike Ministarstvo ističe potrebu povezivanja većih ratarskih površina sa stočarskom prozvodnjom. Svjesni su, dodala je, da to neće uspjeti ako ne dobiju širu podršku od onih koji stvarno proizvode i koji žive ovdje i to pokušavaju. "Bilo je i drugih prijedloga koji su vezani za tretman mladih poljoprivrednika i ekološke poljoprivrede, ali ovo smatram ključnim", napomenula je.

Pored primjedbi koji se odnose na nadzor, jedninstven je stav Hrvatske poljoprivredne komore da je potrebno pored inspekcijskih provoditi i dodatne nadzore. Pravim poljoprivrednicima uvijek odgovara da se na zemljištu doista proizvodi i da država zna što se proizvodi na njezinom najvrednijem resursu. "Bile su primjedbe i vezane za određene uvjete prodaje zemljišta, što ćemo također ozbiljno sagledati", rekla je ministrica Vučković. Odgovorila je i na pitanje je li novi nacrt Zakona o poljoprivrednom zemljištu više pogoduje onim velikim obrtnicima i tvrtkama nego malima, na što se često žale poljoprivrednici.  

"U Ministarstvu smatramo da je najvažnije na poljoprivrednom zemljištu proizvoditi hranu", navela je i dodala da poljoprivreda kao djelatnost je pravi primjer onoga što bi trebala biti održivost. Ona koja sadrži sva tri stupa održivosti: ekonomski, socijalni i zeleni "Ja doista, s obzirom na određene rezultate i potrebe dubinske dijagnostike, najčešće ističem onaj ekonomski pa stalno potičem raspravu i o proizvednosti i produktivnosti, u tom smjeru se išlo i određene promjene proizvodno vezanih plaćanja", odgovorila je.

Slaže se, kaže, da to nije jedini stup, važan je i socijalni i zeleni. Pokušavaju to ugraditi u odnosu na ono što je isticano prije dvadesetak dana, već su napravili određene razlike, vezano za bodovanje statusa obiteljskih  poljoprivrednih gospodarstva, statusa mladih kao fizičkih osoba. "Imali smo na sastanku i dodatne prijedloge i ja se prilično optimistično nadam da ćemo mi tu postići konzensus oko tih temeljnih kriterija", zaključila je.

Zapušteno i neuređeno zemljište 

Domaćin sastanka Antun Vrakić, inače član Predsjedništva HPK i član Povjerenstva za izmjenu Zakona o poljoprivrednm zemljištu, zahvalio je ministrici i njezinim suradnicima što su, kako je rekao, prepoznali situaciju u hrvatskom selu u kojemu ima dosta neriješenih problema, a posebno onih vezanih za provedbu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. 

Istaknuo je da se trideset godina sustavno osipa selo, a poljoprivrednicima je cilj da se ovim zakonom omogući svim poljoprivrednicima da opstanu na selu i da povećaju i moderniziraju proizvodnju te time doprinesu opstanku ruralnog prostora. 

Među ostalim istaknuo je da je u Hrvatskoj još jako puno zapuštenog, neuređenog i neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Spomenuo je podatke za svoju županiju. Od 105 tisuća hektara privatnog i držeavnog zemljišta na području Brodsko-posavske županije u ARKOD je upisano 65 tisuća, od toga je čak oko 10 tisuća hektara zapušteno. "Znači, ukupno gotovo 50 tisuća hektara zapupštene zemlje, od toga najviše u najviše u brdskom dijelu naše Županije. To je veliki neiskorišten potencijal koji se može staviiti u funkciju i proizvodnje i ostanka i povratka dijela mlađih ljudi koji su otišli trbuhom za kruhom", upozorio je Vrakić.