Vučković na Vijeću ministara EU zatražila dodatne potpore za vinski sektor

Dodatna sredstva potpore vinskom sektoru pogođenom krizom uzrokovanom bolešću Covid-19 i carinama SAD-a, zatražila je ministrica Marija Vučković zajedno s kolegama 13 država s tradicijom vinarstva, na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica Europske unije, održanom 22. i 23. ožujka 2021. u Bruxellesu.

"Kako bi se u sektoru odgovorilo na učinke krize, treba produljiti trajanje mjera i osigurati veća sredstva te tako i likvidnost kako bi se izbjeglo ugrožavanje kontinuiteta proizvodnih aktivnosti i osigurao nastavak rada malih poduzeća koja se bave vinogradarstvom i vinarstvom“, poručila je. 

Kvote plavoperajne tune 

Osim vinarstva, teme Vijeća bile su ribolovne mogućnosti za 2021. godinu u vodama Unije i izvan nje, kao i stanje konzultacija između EU i UK o ribolovnim mogućnostima za 2021. i za dubokomorske stokove za 2021. i 2022. godinu.

Vučković je istaknula da Hrvatska nije u mogućnosti podržati prijedlog da se kvota plavoperajne tune za Veliku Britaniju namiri oduzimanjem od nacionalnih kvota država članica koje ovaj stok ciljano iskorištavaju te da se gotovo u potpunosti tereti ulovne kvote mediteranskih zemalja.

Tuna je okosnica domaćeg ribarstva, naglasila je, a u konačnici je dogovoreno kompromisno rješenje prema kojem su se institucije obvezale pronaći alternativno dugoročno rješenje za nadolazeće godine, dok će se ove iznimno, kvota namiriti u skladu s prijedlogom Predsjedništva. 

Zelena arhitektura ZPP-a i eko sheme

Nadalje, tijekom rasprave o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike, pozdravila je sve prijedloge i inicijative koje idu u smjeru veće fleksibilnosti za države članice, pojednostavnjenja njegove provedbe, smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike i administracije država članica, kao i veće pravne sigurnosti te istaknula da je za postizanje političkog dogovora posebno važno pronaći rješenja za zelenu arhitekturu i eko sheme.

"Za Hrvatsku je važna visoka razina fleksibilnosti u odabiru prioriteta kako bismo investicijske mjere i mehanizme provedbe ZPP-a mogli maksimalno prilagoditi specifičnostima i potrebama hrvatskog poljoprivrednog sektora“, istaknula je u raspravi.

Ovdje, kaže, valja naglasiti da težimo većem postupku izdvajanja iz nacionalne omotnice za mlade poljoprivrednike, kao i uvođenju mjera koje će doprinositi poslovnim start-up inicijativama u ruralnim područjima. 

"S obzirom na to da su ciljevi Zelenog plana postavljeni na razini EU, smatramo kako Komisija kod ocjene utvrđenih vrijednosti i potrebnog doprinosa treba uzeti u obzir specifičnosti pojedinih država članica odnosno poštovati načelo proporcionalnosti i ravnomjerne raspodjele u odnosu na različite polazišne točke pojedinih država članica“, zaključila je.