Pretraga tekstova
Poticaji za zapošljavanje u poljoprivredi: OPG-ovi ne mogu do poticaja
Uz sve muke, od neisplate poticaja do brojnih nameta, na leđima poljoprivrednika koji djeluju kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), kako upozorava Hrvatska poljoprivredna komora, još je jedan veliki problem.
Naime, oni za razliku od poljoprivrednih tvrtki koje djeluju kao d.o.o. ne mogu ostvariti poticaje Zavoda za zapošljavanje za nova zapošljavanja. Iako je, upozoravaju poljoprivrednici, stanje u poljoprivredi teško, kažu, nikad gore, pa su izglednija otpuštanja negoli zapošljavanja, traže da se ta nepravda ispravi. Taj stav ima i predsjednik HPK Matija Brlošić.
- U posljednje vrijeme od Vlade konstantno čujemo kako želi povećati broj radnih mjesta, pomoći tvrtkama, poduzetnicima i slično. S jedne strane koristi sve najbolje atribute, no nažalost, kada se spomene riječ poljoprivreda, sve krene u negativnom smjeru i poprima posve drukčiji smisao. Spočitava nam se da trošimo izuzetno velik novac kroz poticaje. No i mi smo ljudi koji zapošljavaju svoje obitelji, plaćamo doprinose državi, a s druge strane ne ostvarujemo nikakve povlastice s kojima se Vlada u posljednje vrijeme poprilično šepiri i iznosi u javnosti niz pogodnosti za sve, ali ne i za nas. Tu se osjećamo zakinutim i manje vrijednim članovima ovoga društva - kaže Brlošić te dodaje kako u slučaju ostvarivanja poticaja na radnike postoje nejasnoće. "Različita su tumačenja po ovom pitanju. Tumači se da mi ostvarujemo prava na poticaje i da nema potrebe za dodatnim, odnosno onim za zapošljavanje radnika. Smatramo kako to nije u redu. Politika potpora više nije naša politika", zaključuje Brlošić.
Iako trenutačno na svojoj farmi u Širokom Polju zapošljava 15 radnika, Goran Tokić, koji ima 450 krava i gotovo isto toliko pomlatka, kaže kako ni na jednog radnika nije ostvario poticaj sa Zavoda za zapošljavanje.
"Tko uopće više treba radnika?! Još malo pa će biti višak i ono malo uposlenih u poljoprivredi. Što dalje, sve je gore. Banke više ne rade ni s kim, osim s državom, i pitam se na koji način mi možemo više funkcionirati. Ne znam tko je u posljednje vrijeme podigao od nas u banci bilo kakav kredit. Govore nam o IPARD-u, SAPARDU-u, no to nitko ne može iskoristiti. Možda neki veliki, cijela će se poljoprivreda u Hrvatskoj svesti na tri firme. Od nas manjih nitko neće opstati", upozorava Tokić.
Autor: Maja MUŠKIĆ
Foto: rgbstock.com
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Iznenadio nas je umirovljeni susjed koji je svratio u Agroklub s posebnim darom – svojom literaturom iz 1945. godine! 📚 Stranice povijesti, miris papira i znanje koje je oblikovalo generacije😊
Đuro Japaric
prije 6 dana
Pa i ja sam Agroklubu poslao dio dokumentacije koju sam KUPIO putem NARODNIH novina , a iz koje se mogu vidjeti > visokoumne > sposobnosti hrvatskih Više [+] političara ! Danas je tehnika napredovala , pa svi na INTERNETU mogu ukucati ; Zakon o poljoprivrednom zemljištu 2018 ! Budući da HRVATI ne znaju čitati latinicu i ne razumiju o čemu se radi nužan je PRIJEVOD ! Gospođa Kolinda poštovala je zapovjedni članak 89 Ustava državice zvane RH i donijela je odluku o PROGLAŠENJU Zakona , kojega je donio nekakav hrvatski sabor na sjednici 16. veljače 2018 ! Člankom 101 lokalne vlasti ( općine i gradovi ) koje su htjele raspolagati sa državnom zemljom MORALE su donijeti PROGRAM raspolaganja u roku 3 mjeseca od stupanja Zakona ! Da bi to mogle Vlada i Ministarstvo istim Člankom morale su donijeti više Uredbi i Pravilnika , ali u roku 6 mjeseci ! Ako lokalne vlasti NEĆE donijeti PROGRAM , rezervna je varijanta da PROGRAM donesu Odjeli za poljoprivredu ŽUPANIJA ! kaznene odredbe Ako lokalne vlasti i Odjeli za poljoprivredu ne donesu PROGRAM , KAZNI NEMA ! Koji su KRETENI pisali Zakon ? KRETENI u ne hrvatskom saboru neka pročitaju što su nametnuli , kao i gospođa Kolinda !