Više divljih svinja nego pitomih

"U našim je selima više divljih svinja nego pitomih prasci", žale se stanovnici u predjelu Kodolje uz granicu sa Slovenijom kao i u dolini rijeke Bračane. Štete od divljih svinja bilježe su godinama, divljač uništava usjeve i približava se naseljima pa nije čudno da dolinu Bračane nazivaju i dolinom veprova.

- Uložio sam 20.000 kuna u sjetvu pšenice, a nisam siguran da li ću uopće stići nešto pokupiti. Ne tražimo da se divlje svinje istrijebe već da se svedu na podnošljiv broj, da lovci po okolnim brdima postave hranilice i redovito ih pune, ističe 30-godišnji Goran Flego, mesar iz Škuljari.

Obitelj Flego među većim je stočarima na buzetskom području. Goran kaže da ima volju nastaviti obiteljsku tradiciju, ali ako se nastave štete od divljih svinja, nema motivacije.

Problemi su počeli prije dvadesetak godina, ali štete nikada nisu bile takve kao zadnjih godina, tvrdi Anđelo Ratoša, 69-godišnjak iz Škuljari. Ogradio je šest tisuća četvornih metara kukuruza na tri parcele pa opet nije imao niti trenutka mira. Ljetos se poklopilo nekoliko nepovoljnih okolnosti. Svoj je danak, ističe Edo Podreka iz Štrpeda, uzela suša, a zbog velikog požara u Sloveniji, dio divljači prešao je granicu, na hrvatsku stranu i tu se zadržao.

- LD Mirna čiji sam član održava hajke no rezultata nema. Treba više aktivirati lovce i omogućiti lov i noću jer divlje svinje upravo tada rade štete. Ukoliko se problem šteta od divljih svinja ne riješi u najkraćem mogućem roku, organizirat ćemo vlastitu udrugu i od 1. siječnja 2013. godine, od Srnegle do Požana na granici sa Slovenijom, niti jedan lovac neće moći proći preko privatnih parcela, najavio je Podreka. Edvin Cerovac iz Ugrini je neku večer ispod svoje kuće nabrojao dvadeset divljih svinja.

Predsjednik LD-a Mirna Branko Golojka, međutim, kaže da je ove godine u odnosu na prošlu smanjen broj šteta. Lani ih je prijavljeno 105, a ove godine 62. Ističe također da je dvostruko povećana kvota za odstrel divljih svinja, s 30 na 60.

Golojka kaže da u lovištu imaju puno hranilica, lovci intenzivno zasijavaju površine za prihranu divljači no moguće je da na spornom području nema dovoljno hranilica niti se one redovito pune, ali je to problem tamošnje lovne sekcije.

Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO