Pretraga tekstova
Dok se svijet bori s bolestima i klimatskim izazovima, veterinarska medicina tiho, ali odlučno štiti zdravlje ljudi, životinja i okoliša, kaže Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore.
Svjetski je dan veterinara. Dan je to koji se obilježava svake posljednje subote u travnju te ima za cilj podizanje svijesti o važnosti veterinarske profesije i njenoj ulozi u društvu, kao i o izazovima i potrebama s kojima se susreću u svom svakodnevnom radu.
Kako ističe, predsjednik Hrvatske veterinarske komore, Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet., dok liječnici humane medicine brinu za zdravlje ljudi, veterinari brinu za svijet u kojem živimo.
"Ne traže slavu, ne dobivaju aplauze. Njihov doprinos je tih, ali duboko ukorijenjen u temelje svakog zdravog društva. Možda ih ne vidimo svakog dana, ali zahvaljujući njima, svakog dana živimo sigurnije. I zato ih trebamo uvažavati kao saveznike u borbi za zdravu, sigurnu i održivu budućnost", napominje.
Podsjeća i da više od 60 posto svih zaraznih bolesti koje pogađaju ljude su zoonoze, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Tri od svake četiri nove ili novonastale zarazne bolesti kod ljudi dolaze upravo od životinja. Bjesnoća, ptičja gripa, svinjska gripa, pa čak i COVID-19 su neke od najpoznatijih zoonoza.
"Veterinari su prvi koji prepoznaju simptome, sprječavaju širenje bolesti i štite ljudsku populaciju kroz pravovremene mjere. Njihov rad često ostaje nevidljiv javnosti, no bez njih bi posljedice bile katastrofalne, kako za zdravlje ljudi, tako i za ekonomiju", ističe.
Također, hrana koju svakodnevno konzumiramo mora biti sigurna. Važni dionici ovog sustava su ovlašteni veterinari i veterinarski inspektori koji nadziru i provjeravaju uvjete uzgoja, zdravlje stoke, kontroliraju klanje i uvjete stavljanja u promet i prodaju mesa, mlijeka, jaja te ostalih proizvoda životinjskog podrijetla.
"Samo jedan propust u proizvodnji hrane može dovesti do izbijanja bolesti poput salmonele ili listerije. Veterinari osiguravaju da subjekti koji proizvode hranu rade to odgovorno i savjesno kako bi hrana koja dolazi do potrošača bila zdravstveno ispravna, što je ključno u lancu javnog zdravlja", opisuje Zemljak.
Kaže i da govoreći o ugroženim vrstama i klimatskim promjenama, često zaboravljamo njihovu ulogu. No, oni liječe divlje životinje, sudjeluju u programima očuvanja vrsta, te nadziru bolesti koje mogu uništiti čitave populacije u prirodi. Bez njihove stručnosti, mnoge životinjske vrste bile bi danas još ugroženije, a prirodna ravnoteža ozbiljno narušena.
"Dok se svijet bori s bolestima i klimatskim izazovima, veterinarska medicina tiho, ali odlučno štiti zdravlje ljudi, životinja i okoliša", zaključuje predsjednik Hrvatske veterinarske komore.
Tagovi
Dan veterinara Svjetski dan Ivan Zemljak Zoonoze Hrana Zdravlje
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.