Uvoz uništava proizvođače krumpira, a reakcija institucija izostaje

Pulski poljoprivrednici Marina i Emil Grbac uputili su apel lokalnim i državnim institucijama zbog problema s plasmanom domaćeg mladog krumpira. Kako navode, tržište je preplavljeno uvoznim krumpirom po dampinškim cijenama, zbog čega domaći proizvođači ne mogu pokriti ni osnovne troškove proizvodnje, piše Glas Istre.

"Krumpir vadimo svjež, on se ne skladišti i bez otkupa vrlo brzo propada. Trenutna cijena od 45 centi po kilogramu nije dovoljna ni za ambalažu, a kamoli za gorivo, zaštitu, gnojivo ili radnu snagu", objašnjavaju supružnici koji u poljima kod Ševa imaju 7,5 hektara pod krumpirom.

Neorganiziranost proizvođača

Posebno ih pogađa konkurencija iz Egipta, Grčke i Španjolske, gdje se krumpir prodaje već od 35 centi po kilogramu. "Realna otkupna cijena trebala bi biti barem 1 euro, a sada smo daleko ispod toga. Trgovački lanci dodatno ruše cijene, domaći krumpir prodaje se i za 59 centi, dok u Austriji u istim lancima stoji i do 2 eura", upozoravaju naši sugovornici.

Zašto dajemo 120 puta više potpora za sijeno nego za krumpir?

Na problem je reagirao i Ezio Pinzan, pročelnik istarskog Upravnog odjela za poljoprivredu, koji smatra da ključ leži u udruživanju proizvođača. "U Italiji praktički ne postoji samostalna proizvodnja. Proizvođači su članovi zadruga, zajednički kupuju repromaterijal i plasiraju proizvode. Kod nas proizvođači djeluju razjedinjeno, pa spuštaju cijene jedni drugima", kaže Pinzan, dodajući kako bi zadrugarstvo smanjilo troškove i ojačalo pregovaračku snagu domaćih poljoprivrednika.

Prema njegovim riječima, prednost istarskih proizvođača leži u kvaliteti tla i ranijem rodu, no sve to blijedi pred "uvoznom lavinom".

Ministarstvo: nema zabrane uvoza, rješenje je udruživanje

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poručuju da se zabrana uvoza unutar EU ne može provoditi jer Hrvatska posluje u okviru zajedničkog tržišta. Ipak, navode da prate stanje te potiču proizvođače na udruživanje i izgradnju skladišta po uzoru na Međimurje i Varaždin, gdje već postoje centri za čuvanje i plasman svježeg krumpira.

"Udruživanjem se smanjuju troškovi, jača investicijska snaga i omogućuje bolja promocija domaćeg proizvoda. Tek tako proizvođači mogu osigurati stabilnost i kontinuitet proizvodnje", stoji u odgovoru Ministarstva.

Supružnici Grbac, međutim, upozoravaju da vremena nema: "Krumpir propada u zemlji jer nema otkupa, a mi gledamo kako se uvozni krumpir iskrcava u Kopru i ulazi na naše tržište upravo kada počinje naša berba. Ovo je neodrživo i nepravedno prema domaćim proizvođačima".