Pretraga tekstova
Predsjednica Odbora za ovce i koze Hrvatske poljoprivredne komore imenovana je za potpredsjednicu Radne skupine pri europskom udruženju poljoprivrednika i zadruga Copa Cogeca.
Marina Marciuš, predsjednica Odbora za ovce i koze Hrvatske poljoprivredne komore imenovana je jučer u Bruxellesu za potpredsjednicu Radne skupine za ovce i koze europskog udruženja poljoprivrednika i zadruga Copa Cogeca.
Na navedenu funkciju izabrana je u vrlo jakoj konkurenciji predstavnika ovog sektora iz Španjolske, Njemačke i Francuske.
"Velik je to uspjeh za HPK i sektor ovčarstva te kozarstva u našoj državi. Na ovaj ćemo način biti još više na izvoru informacija vezanih uz aktualno stanje, ali i na prvoj crti informiranja o našim zahtjevima iz ovog sektora", ističu iz Komore.
Napominju i da se pozicijom potpredsjednice otvara mogućnost aktivnog sudjelovanja na sastancima Europske komisije što znači da mogu pregovarati s važnim dionicima u sektoru i biti kreatori promjena koji su za boljitak naših poljoprivrednika.
Marina Marciuš, naglašavaju, pokazala je izuzetnu predanost i strast prema poljoprivredi, posebice u području uzgoja koza. Praktično iskustvo na farmi njezine obitelji ne samo da pokazuje predanost održivim praksama, već također naglašava sposobnost prevladavanja izazova povezanih s poljoprivrednim radom.
Ona je, kažu, primjer kako naporan rad u poljoprivredi može dovesti do ogromnog zadovoljstva i ispunjenja za one koji su istinski uloženi u svoj poziv.
Protukandidati predstavnici HPK bili su Raúl Muñiz (Spanish Cooperatives, Španjolska) koji je zadržao poziciju predsjednika, a za mjesta potpredsjednika, osim HPK, natjecale su se i dva velika udruženja iz Francuske i Njemačke: Michèle Boudoin (FNSEA, Francuska) te Lisa Sbitnew (DBV, Njemačka).
Tagovi
Marina Marciuš HPK Ovce i koze Copa Cogeca Radna skupina
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.