Pretraga tekstova
Na sastanku sa svinjogojcima čulo se da će Ministarstvo uskoro definirati nove potpore za kupovinu i aktivaciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je uz državne tajnike Zdravka Tušeka i Mladena Pavića nedavno održala sastanak s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge proizvođača svinja, Središnjeg saveza udruge uzgajivača svinja Hrvatske i Poljoprivredne zadruge Slavonski svinjogojac na temu stanja u sektoru svinjogojstva.
Kako se ondje čulo, poremećaji u sektoru svinjogojstva bilježe se diljem EU, a poteškoće su prisutne i na domaćem tržištu. Sudionici su izrazili zabrinutost po pitanju trenutnog stanja u sektoru te se osvrnuli na izazove s kojima se susreću, a predstavnici Ministarstva, HAPIH-a i Agencije za plaćanja izvijestili su prisutne o nizu aktivnosti koje se trenutno provode ili su planirane na dobrobit ovog i drugih sektora.
Ministrica Vučković najavila je kako će ove godine biti objavljen 120 milijuna eura vrijedan investicijski Natječaj intervencije 73.10. "Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju", pri čemu će se prioritizirati projekti vodeći računa o strateškim potrebama hrvatske poljoprivrede, stoga svinjogojci svakako neće biti izostavljeni.
"Ovime će se nastaviti motivirati proizvođače u sektoru svinjogojstva te nastaviti investicijski ciklus koji je započeo natječajima za ulaganja u reprocentre i nova tovilišta, uz dodatna sredstva za preradu i stvaranje dodane vrijednosti", navode iz Ministarstva.
Između ostalog, naglašeno je i kako će Ministarstvo uskoro definirati nove potpore za kupovinu i aktivaciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu, kao i da je nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano žurno raspisivanje javnih natječaja za davanje onog u vlasništvu države u zakup, pri čemu je sustav bodovanja definiran u dijalogu sa svim uključenim stranama te prema strateškim prioritetima, u što se svakako ubraja stočarstvo.
Tagovi
Sastanak Svinjogojci Javni natječaj Poljoprivredno zemljište Ministarstvo poljoprivrede Nove potpore
Autorica
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
"Ministarstvo će uskoro definirati nove potpore za kupovinu i aktivaciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu."... Ovo mi nema logike,pa čemu onda forsiranje 4% obradivog zemljišta da se mora stavljati u ugar.Osim toga kod nas, ako i postoji neko privatno zemljište koje se ne obrađuje, je samo zato što ima nesređeno imovinsko pravne odnose,tako da opet neće moći biti obuhvaćeno ovim programom.Vjerovatno neki veći igrači imaju pik na neke veće površine...