Cilj nam nije oštetiti poljoprivrednika, nego smanjiti količinu obrade podataka i naravno sankcija koje poljoprivrednik dobije pokaže li se da nije obavljao posao, kaže ravnateljica APPRRR-a Matilda Copić.
Novi IT sustav za nadzor poljoprivrednih površina - Monitoring pod kojim će biti sve površine od 2021. godine, predstavljen je u HGK - Županijskoj komori Osijek na stručnom skupu o biljnoj proizvodnji koji se održava svake godine uoči proljetne sjetve.
"Za pojedine kulture definiramo koje su minimalne aktivnosti na polju koje svaki poljoprivrednik treba obaviti. Ukoliko iz dostupnih podataka kao što su satelitske snimke, geotagirane fotografije i ostalih podataka koje imamo, utvrdimo da je poljoprivrednik obavljao sve zadane aktivnosti, njegov zahtjev za potporu će biti prihvaćen, no ustanovi li se da on nije obavljao neku ili čak nijednu aktivnost, zahtjev će mu biti odbijen.
Svaki poljoprivrednik u Agronetu može sam pratiti svoje aktivnosti i na taj način odmah vidjeti može li se prijaviti za nešto ili ne. Cilj nam nije oštetiti poljoprivrednika, nego smanjiti količinu obrade podataka i naravno sankcija koje poljoprivrednik dobije pokaže li se da nije obavljao posao“, objasnila je za Osječku televiziju Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Također je predstavljena i novost u vezi E–poljoprivredne kartice, koja će zamijeniti tri postojeće iskaznice - poljoprivrednu, onu za plavi dizel i iskaznicu za korištenje zaštitnih sredstava. Prvi poljoprivrednici novu iskaznicu dobit će već u ožujku ove godine. "Objedinit ćemo sve tri iskaznice u jednu s kojom će se moći pristupiti svim sustavima i svaka će imati elektronski potpis, što znači da će proizvođač iz svoje kuće moći popuniti obrasce i podnijeti ih u Agenciju. Na taj način će se cijela procedura olakšati i nijedan papir se neće moći izgubiti“, rekla im je ravnateljica.
Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede, na skupu je iznio procjene proljetne sjetve kao i aktualne propise koji se odnose na poljoprivrednu proizvodnju. "Od 2018. godine, kada je biljna proizvodnja rasla za 12%, bilježimo značajno povećanje u sektoru biljne proizvodnje, žitarica i industrijskog bilja. Očekujemo da ćemo te trendove nastaviti i ove godine, posebice za tehnološki zahtjevne kulture kao što je šećerna repa, gdje smo donijeli program potpore proizvođačima pa očekujemo povećanje površina za više od tisuću hektara."
Dodao je i kako se očekuje da će u proljetnoj sjetvi biti zasijano oko 250 tisuća hektara kukuruza, oko 12.500 hektara šećerne repe, dok se kod suncokreta i soje očekuje sjetva na razini prošle godine.
Proljetna sjetva: očekuje se povećanje površina pod kukuruzom i šećernom repom?
Za sve one koji svoju zemlju obrađuju ekološki, profesor s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Bojan Stipešević održao je predavanje o pokrovnim usjevima. Radi se o metodi kojom se čuvaju resursi poput ugljika, dušika i sumpora te kojom se u protuvrijednosti na godišnjoj razini štedi po hektaru i do 500 kuna za obična gnojiva tako da ona sigurno ima ekonomska i ekološka opravdanja.
Više o temama sa skupa možete pogledati u videu:
Tagovi
Autorica
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Potresni prizori: U strašnim poplavama utopilo se više od 100.000 grla stoke
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
WTO apelirala: Smirite tenzije, trgovinski ratovi štete cijelom lancu opskrbe hranom
Petja Klojčnik je studentica i sportašica, ali i influencerica zdravog života
Četiri osobe ugušile se amonijakom na obiteljskoj farmi u Srbiji
Sretan Vam praznik rada, ali i blagdan svetog Josipa Radnika
Stjepan Žunac
prije 5 godina
Danijele pa ako si pobrao, to ne znači da nemoraš obraditi/poprašiti njivu! Znači nakon branja ide plitka obrada, tanjuranje,gruber, plitko prašenje ... I onda nema korova od metar visine ... Inače se to zove MEHANIČKA obrada zemljišta, iliti mehanički uništavanje korova!
Danijel Grabar
prije 5 godina
Super je nadzor. Pobereš grašak u 6 mj. a kontrolori dođu u 10mj i vele "ovo je zapušteno". Ekološke parcele su u korovu koji za 3 mj. Izraste i metar visine....
Marta Radić
prije 5 godina
Hm , nažalost gasi se znači još jedan sektor poljoprivrede...šečerna repa.. Gasi se mljekarstvo , voćarstvo , povrtlarstvo , svinjogojstvo ...pa šta ostaje postavlja se pitanje???
Stjepan Žunac
prije 5 godina
Bajke oko povećanja površina, poznam proizvođače šećerne repe koji su prošli na ruralnom u tome sektoru, ČEKAJU dan kada će moći reći zbogom repi ...
Đuro Japaric
prije 5 godina
Putem tv vidimo da je sabor prazan i da ne rade , a podižu plaće i idu u političke penzije ! Po istom se trbaju ponašati i prema neradnicima koji uzimaju poticaje za neobrađenu zemlju !
Marta Radić
prije 5 godina
Da i ja sam čula , da u sektoru šećerne repe , sitvacija nije bajna. Vidim da repa ima visoke državne poticaje , pa vjerojatmi se time želi koliko toliko pomoć proizvođačima.
Josip Cerin
prije 5 godina
Za šećeranu repu se varate još nekima Viro nije ni lipu uplatio a nekima je uplatio 45 %.A i mi koji sijemo razmišljamo da odustanemo i iz drugih razloga , nažalost ali istinito