Liberalizacija trgovine s Ukrajinom ugrožava opstanak europske poljoprivrede, upozorava šest EU udruženja, a pet EU zemalja traži posebne mjere za zaštitu tržišta
Europskoj komisiji je upućen apel šest europskih poljoprivrednih udruženja. U njemu se ukazuje na hitnost poduzimanja mjera u vezi kontrole uvoza poljoprivrednih proizvoda i rješavanje utjecaja liberalizacije trgovine s Ukrajinom. Upozoravaju da može biti ugrožen opstanak europske poljoprivrede, stoji u priopćenju kojega potpisuje krovno udruženje Copa Cogeca.
Osim Europsku komisiju, pozvala su i Vijeće i Parlament da razmotre nekoliko prijedloga. U prvom redu se to odnosi na jačanje međunarodnih napora da se olakša izvoz kroz crnomorske luke koje bi ponovo zauzele mjesto glavnog izvoznog mjesta.
Neophodna su dodatna ulaganja u poboljšanje logistike i infrastrukture, što će omogućiti nesmetano funkcioniranje koridora solidarnosti, kao i povećanje njihovog broja. To bi osiguralo slobodan protok robe do krajnje adrese.
Ukazali su i na potrebu da roba koja ulazi na područje EU mora ispunjavati potrebne standarde. Jačanje graničnih kontrola je neophodno, jer uvoz mora ispoštivati fitosanitarne standarde, propise o dobrobiti životinja i upotrebi antibiotika u animalnoj proizvodnji.
Sada su najviše ugroženi sektori žitarica, uljarica, peradi, jaja i šećera. U apelu su naglasili da će predložena rješenja pomoći u održavanju jedinstva EU i integriteta zajedničkog tržišta.
Naglasili su neophodnost stvaranja sustava koji će osigurati da ukrajinski proizvodi stignu do unaprijed definirane destinacije u EU i da ne završe na drugim lokacijama.
Neophodno je uvođenje uvoznih pragova za osjetljivu poljoprivrednu robu koju pokriva šest udruženja te koja podliježe liberalizaciji trgovine. Smatraju da se pragovi trebaju bazirati na godišnjem prosjeku za 2021. i 2022. godinu. Količine proizvoda uvezene iznad ovog praga se trebaju izvoziti izvan EU koja bi bila samo tranzitno područje.
Potpisnici apela su: Udruženje poljoprivrednika i njihovih zadruga u Europskoj uniji Copa i Cogeca, Europsko udruženje proizvođača šećera CEFS, Međunarodna konfederacija europskih uzgajivača šećerne repe CIBE, Europsko udruženje proizvođača kukuruza CEPM, Europsko udruženje proizvođača, uvoznika i izvoznika mesa peradi AVEC i Europska veleprodajna unija jaja, proizvoda od jaja, peradi i divljači EUWEP.
Također, i ministri poljoprivrede Bugarske, Poljske, Mađarske, Rumunjske i Slovačke iznijeli su u pismu povjereniku EK-a za poljoprivredu Januszu Wojciechowskom tržišne gubitke koje su proizvodi njihovih poljoprivrednika zabilježili zbog uvoza iz Ukrajine, napisao je mađarski ministar Istvan Nagy u priopćenju.
Ove zemlje spadaju među šest članica EU-a koje proizvode znatno više pšenice i kukuruza no što im je potrebno, a to je ključno za europsku prehrambenu sigurnost i strateški suverenitet EU-a, prenosi Reuters.
Nagy je upozorio da val jeftinih ukrajinskih žitarica istiskuje poljoprivrednike iz srednje i istočne Europe s tradicionalnih izvoznih tržišta, a tu su i visoki troškovi proizvodnje, cjenovni i prihodovni rizici i nepovoljne vremenske prilike. Smatra da je dužnost Bruxellesa da poduzme mjere kako bi zaštitio njihova tržišta i pružio im priliku da iskoriste svoj izvozni potencijal.
Predlaže da Bruxelles uvede carine na najosjetljivije poljoprivredne proizvode, a s kolegama iz četiri zemlje je pozvao Komisiju da sastavi izvješće o usklađenosti ukrajinskog izvoza s propisima EU-a.
U rujnu su Poljska, Slovačka i Mađarska ograničile uvoz ukrajinskih žitarica nakon što je Europska komisija produljila režim bescarinskog uvoza do ljeta 2024.
Tagovi
Autorica
Makeba
prije 1 godinu
A ti se buni, pa si onda krezubi bravar ili nedaj Bože terorist. Pa vidiš da svi šute ,očito su pre zadovoljni otkupnim cijenama. Pa udri po nama sa još 50 posto dole na jesen , i opet sretni svi.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
A što traži Hrvatska?Naša država dobrovoljno nudi domaće luke,kako bi se povećao ukrajinski izvoz.Takav potez je direktan nož u leđa hrvatskim poljoprivrednicima,jer se zna da je dobar dio te robe ostao u Hrvatskoj i tako su potopili cijene na domaćem tržištu.Ono što je prošlo kroz naše luke je dobrim dijelom završilo u Italiji,koja je naše tredicionalno tržište,što je dodatno utjecalo na otkupne cijene.Ima jedna narodna koja kaže; kraj ovakvih prijatelja,ti netrebaju neprijatelji...