Cijene mlijeka trebale bi padati ukidanjem ograničene proizvodnje u EU - no, tek od 2015.
Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj ove je godine pala na količine nezabilježene dulje od desetljeća pa je domaćeg mlijeka sve manje. Prvo mjesto po padu proizvodnje mlijeka, među članicama EU, pripada upravo našoj zemlji. Taj je pad u prvih šest mjeseci iznosio nevjerojatnih 19, 4 posto. Sličnim tempom prati nas Rumunjska, ali s tri puta manjim padom od 5, 6 posto.
No, nakon niza loših vijesti za potrošače, dobre vijesti stižu iz središta Europske unije. Iz Bruxellesa najavljuju da se ukidaju ograničenja u proizvodnji mlijeka, odnosno, ukidaju se kvote - što znači da će svaka zemlja moći proizvoditi mlijeka koliko god želi. Tako bi, ukidanjem ograničene proizvodnje, cijene mlijeka trebale vrtoglavo padati. No, loš dio dobre vijesti glasi - tek od 2015. godine.
Najveću korist bi tu mogli imati potrošači. "Ukidanje kvota omogućuje nam veću proizvodnju, a čim je veća proizvodnja, samim time padaju i cijene prema krajnjim potrošačima, tako da bi u pravilu potrošači trebali profitirati od prestanka kvotnog sustava", rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina za Dnevnik.hr.
Međutim, do 2015., hrvatski mljekari mogu samo sanjati o tome da ispune trenutačnu kvotu od 765 milijuna litara mlijeka. "Mi smo sada u 600 milijuna u godišnjoj proizvodnji, tako da i kad se skinu kvote, moramo puno reformi odraditi i, prije svega, početi proizvoditi za vlastite potrebe", rekao je Jakovina. Kako najavljuju iz Ministarstva poljoprivrede, u okviru operativnog programa razvoja govedarsko-mliječnog sektora, do 2021. ćemo proizvoditi milijardu i 424 milijuna litara mlijeka, u suprotnom ćemo na policama trgovina imati više uvoznog. Industrija je kako kažu, pokrenula niz mjera da bi se podignula razina proizvodnje, a to prije svega, znači vratiti mliječne krave u štale.
Ali, pomoći treba i država. "Naši su troškovi veći nego od proizvođača Europske unije", rekao je Željko Mavrin, proizvođač mlijeka za Dnevnik.hr. Upravo zato broj proizvođača i pada, 2009. godine bilo ih je 20.527, a prošle 13.081. I farmere i industriju, a pogotovo kupce zanima cijena. Jeftinije, kaže ministar, ali tek za dvije godine. A dotad, treba se održati na površini, rezati troškove i povećavati proizvodnju, a najviše od svega, biti strpljiv. Inače, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je u Bruxellesu gdje će s kolegama raspravljati kako zaštititi cijeli mljekarski sektor u novim uvjetima.
Foto: RGBStock.com
Tagovi
Autorica
Vojska preuzima 1.000 hektara zemljišta, poljoprivrednici strahuju za egzistenciju
Susjedi pokazali što znači zajedništvo: Čuli da Samir ore njivu, pa došli s 15 traktora
Domaćinu planuo traktor na njivi: Prijatelji mu kupili novi
Kad ne ide cestom, ide zrakom: Žičarom prevezao traktor do gospodarstva
HUP: Evo kako modelom zakupa državnog zemljišta iz igre izbaciti lovce na poticaje
Vlajčić: Jedinice lokalne samouprave više neće raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem
Vlajčić: Ne možemo biti zeleniji ako smo financijski u crvenom
Hoće li izdvajanja za obranu EU "pojesti" poljoprivredne potpore?
Filip Tokić: S novim Facma kombajnom lješnjake možete sakupljati i u odijelu
FAO: Cijene žitarica, šećera i ulja pale - meso i mliječni proizvodi u porastu
Senzacionalistički dokumentarac koji propituje ekološke posljedice ribolova
Uskoro kreće izbor najboljih ruralnih fotografija - evo što čeka pobjednike
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
