Udruga Hrvatski krški pašnjaci: Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume čine štetu državi

Dok su druge mediteranske zemlje u našem okruženju kvalitetno organizirale i iskorištavaju krmni potencijal pašnjačkih i pašnjačko-šumskih sastojina, na način da su u gospodarenju takvim površinama pristupili multidisciplinarno, gdje su zajednički objedinili rad stočara, šumara, ekologa i agronoma, kod nas krškim pašnjacima isključivo gospodare Hrvatske šume, koji ondje zabranjuju ispašu, stoji u priopćenju Udruge Hrvatski krški pašnjaci kojeg potpisuju predsjednik Ivan Tešija i stručni savjetnik udruge prof.dr.sc. Jozo Rogošić. 

Kako navode, u tim zemljama, Ministarstva poljoprivrede plaćaju stočarima da ispašom stoke određenih područja sprječavaju ljetne požare.

"Nažalost, svojim nečinjenjem, nebrigom i nezainteresiranošću za razvoj ekstenzivnog stočarstva Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume, gledajući s ekološkog aspekta čine nemjerljivu štetu državi", stoji u njihovu priopćenju medijima.

Točnije, podcrtavaju, svojim neusklađenim i nezakonitim pravilnicima i uredbama definirali su krške pašnjake kao nepoljoprivredno zemljište, ili zemljište "koje nije namijenjeno poljoprivrednoj proizvodnji". Takvim načinom su svrstani u šumsko zemljište koji prema njima podliježe pod "šumsko-gospodarske osnove" gdje se sada brani i zabranjuje ispaša stokom. 

Nadalje, kažu, prema nekim procjenama, obrasli i zakorovljeni krški pašnjaci imaju za posljedicu smanjenje bioraznolikost za čak 50 posto, što se negativno odražava na prirodna staništa, njihovu degradaciju, gubitak biološke raznolikosti. Ujedno, u takvom zaraslom stanju su stalna opasnost i uzrok ljetnih požara.

"Ako gledamo s gospodarskog aspekta, onda možemo reći da su Ministarstvo i Hrvatske šume velikim dijelom odgovorne za smanjenje poljoprivredne proizvodnje, kao i za demografski slom krških područja", napominju dodajući da su svojim ponašanjem, "okupirajući prostor, onemogućavajući ljudima ispašu, neracionalnim pošumljavanjem pašnjačkih površina oko naših štala, prisilili ljude da odustaju od stočarstva, a stanovništvo migrira u potrazi za boljim životom". 

Danas su im, kažu, dodijeljene površine "pogodne za pašarenje" udaljene 20-30 km od farmi. To su površine često bez pristupačnog puta, bez mogućnosti gradnje montažne nadstrešnice za stoku, bez mogućnosti gradnje tora, pojilišta, pa čak i zabrane postavljanja električnog pastira.

"U takvim uvjetima je gotovo nemoguće gospodariti tim površinama, niti ostvariti  bilo kakvu poljoprivrednu proizvodnju", upozoravaju navodeći da su podnijeli tužbe Ustavnom i Upravnom sudu RH, te se izravno obratili Europskoj komisiji i povjereniku za poljoprivredu Januszu Wojciechowskom. 

U dokumentu ispod teksta možete pročitati cjelovito priopćenje.