Pretraga tekstova
Kod Višegodišnjeg financijskog okvira kojeg je predstavila Europska komisija, zabrinjava jedna stvar – manjak sredstava za zaštitu bioraznolikosti i ublažavanje klimatskih promjena.
"Dugoročni proračun EU-a okreće leđa europskim građanima i prirodi", upozoravaju iz Udruge Biom, jedne od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik BirdLifea u Hrvatskoj.
Kažu, kod Višegodišnjeg financijskog okvira kojeg je predstavila Europska komisija, zabrinjava jedna stvar – manjak sredstava za zaštitu bioraznolikosti i ublažavanje klimatskih promjena.
Osim toga, prijedlog predviđa ukidanje programa LIFE, koji je jedini namjenski program za bioraznolikost. Tim ukidanjem napuštaju se godine uspjeha u očuvanju prirode i obnove ekosustava kroz projekte koji su imali veliki učinak u suradnji između lokalnih vlasti, poljoprivrednika, lokalnih zajednica i poduzeća.
Marko Vešligaj: Novi proračun ZPP-a je udar na hrvatske poljoprivrednike
Dodaju da najnoviji Pregled aktivnosti u području okoliša 2025. Europske komisije ukazuje na sve veći manjak sredstava za ispunjavanje obveza u tom polju. "Zaključak je samim time jasan. Neće biti dovoljno novca za zaštitu ekosustava, te za jačanje otpornosti na klimatske promjene i za podršku egzistenciji ljudi diljem EU-a", ističu.
Iz Udruge navode i da je važno napomenuti da je upravo program LIFE financirao najvažnije projekte u Hrvatskoj, koji su služili za očuvanje ugroženih vrsta i staništa.
Prema podacima Europske komisije, manjak ulaganja u okoliš u Hrvatskoj procjenjuje se na 1,2 milijarde EUR godišnje, dok se u bioraznolikost ulaže tek trećina potrebnih sredstava.
“Gubitak namjenskog financiranja za prirodu predstavlja ozbiljnu prijetnju za konkretno djelovanje za zaštitu prirode, koje je ključno za suočavanje sa sve izraženijom krizom gubitka bioraznolikosti i klimatskom krizom", upozorava Lora Rajić, stručna suradnica za politike i zagovaranje Udruge Biom, dodajući da će takav razvoj situacije Hrvatskoj otežati ispunjavanje ambicioznih ciljeva za očuvanje prirode i klime do 2030. u skladu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom, kao i provedbu budućeg Nacionalnog plana obnove prirode.
"Stoga računamo na Europski parlament i zemlje članice, uključujući i Hrvatsku s njezinim zastupnicima, da tijekom pregovora aktivno zagovaraju prioritizaciju ulaganja u prirodu i klimu te usmjere europski proračun prema održivoj i sigurnoj budućnosti”, zaključuje.
Tekst realiziran u sklopu serijala Agronews - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tagovi
Proračun EU Udruga Biom Bioraznolikost Zaštita okoliša Lora Rajić
Autorica
Više [+]
Diplomirana je ekonomistica, smjer marketing, s iskustvom u vođenju društvenih mreža.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!