Udjel agrara u budžetu EU pada na povijesni minimum, poljoprivrednici će ovisiti o domaćem proračunu

Iako velika većina europskih građana (njih čak 78 posto) smatra da poljoprivrednicima treba omogućiti financijsku potporu zbog njihove javne uloge i brige za okoliš, ta podrška postaje upitna zbog novih proračunskih ograničenja EU.

Upravo svjedočimo korjenitoj promjeni poljoprivredne politike – nakon gotovo 60 godina završava Zajednička poljoprivredna politika EU kakvu poznajemo, čulo se na konferenciji AgroRocks održanoj prošli tjedan u Osijeku.

"Ne može biti da nema novca za nešto što ima veliku vrijednost za zajednicu, a to je sigurnost prehrane, pogotovo u ovakvim geopolitičkim uvjetima", kazao je Miroslav Božić, voditelj pregovora za poljoprivredu pri ulasku RH u EU, na panel raspravi "Kako ćemo financirati buduću proizvodnju hrane".

Jasna promjena smjera bila je očita kada je Komisija predstavila novi višegodišnji proračunski plan.

"Taj dan europski poljoprivrednici nazvali su "crnom srijedom". To je slično kao što je krah burze označio kraj jedne epohe. Defakto se demontira ZPP kakav je do sada postojao. Nikada se nije dogodio ovakav nesrazmjer", ističe Božić.

Države žele jedno, Komisija drugo

Lani tijekom predsjedanja Mađarske sve su države članice poslale jasnu poruku Komisiji – ne dirajte prvi i drugi stup ZPP-a, jer smo ih teškom mukom objedinili u strateške planove, i ne mijenjajte količinu novca za agrar – te nikako ne stavljajte poljoprivredu u neki super fond.

"Mjesec dana poslije pak, dogodilo se upravo suprotno: ZPP je izdvojen i stavljen u paket s 13 drugih fondova, a administracija je postala još složenija. Brisel kaže bit će fleksibilnija pravila, ali nisu – to može potvrditi i ravnatelj Agencije za plaćanja", kazao jer Božić.

O tome kako novi proračun objašnjava Komisija, na AgroRocksu je govorila Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Njeno je izlaganje naišlo na oprečna mišljenja agrarne javnosti.

"Uživio sam se slušajući gospođu iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i komentirao kolegi da bi ona mogla prevesti žednog preko vode, jer je jednostavno je zastrašujuće što će nam se dogoditi ako pogledamo ukupnu količinu novca za poljoprivrednike", upozorio je Božić.

Koliko će EU izdvojiti za agrar?

Prema sadašnjem prijedlogu Komisije, za koji se Božić nada da ipak neće proći, udio poljoprivrede u ukupnom budžetu Europske unije iznosit će svega 15 posto.

"Nikada dosad nije zabilježen ovakav strmoglavi pad. Početkom 60-ih godina poljoprivreda je imala udio od 60 posto u europskom proračunu, kroz godine taj se udio smanjivao na 55, 45, pa na 38 posto, ali sada prijedlog predviđa svega 15 posto – to je presedan. Takav razvoj znači pad proizvodnje, smanjenu konkurentnost i, posljedično, rast cijena hrane na tržištu", upozorio je.

Ako s milijardama eura nismo uspjeli povećati proizvodnju, što ćemo sutra kad EU zavrne pipu?

To je nešto što više nije samo problem za poljoprivrednike, nego i za potrošače diljem Europe.

Dobra je vijest da članice Europske unije dobivaju mogućnost većeg izbora i da će moći svoja sredstva ciljano usmjeravati prema svojim prioritetima.

Publika na konferenciji AgroRocks jasno je poručila – poljoprivrednicima je važno da novac dobiju na vrijeme, makar i nešto manje, nego da na njega čekaju godine na obradu prijava i tako izgube priliku za ulaganje.

Sada će svaka država moći prilagoditi način isplate sredstava i svoj sustav bolje povezati s realnim potrebama proizvođača.

Važno je biti spreman na brzu prilagodbu i postaviti jasne nacionalne ciljeve. Hrvatska poljoprivreda treba jasnu strategiju, usklađenu s europskim trendovima, ali okrenutu i potrebama vlastitih proizvođača – to je ključno da bismo iz novog sustava izvukli najviše moguće.