Ubrzo lančano poskupljenje kruha i mlijeka

Vrlo brzo će doći do poskupljenja kruha kod većine pekara, jer će uslijediti lančana reakcija nakon što dođe do njegova poskupljenja u Slavoniji 1. ožujka, kazala je Vjesniku u četvrtak Nada Barišić, direktorica Žitozajednice. Dodala je da proizvođači kruha više ne mogu izdržavati s cijenom glatkog brašna (tip 550) od 2,70 do 3 kune po kilogramu, s tim da bi mu uskoro cijena mogla biti i 3,5 kuna. Barišić dodaje da je slična situacija s kruhom na domaćem tržištu bila i 2008., kad je prosječna cijena brašna bila 2,75 kuna po kilogramu, pa je cijena kruha išla gore.

U 2009. cijena brašna bila je niža od dvije kune po kilogramu, a lani je iznosila dvije kune.
Kruh je, kaže, u Hrvatskoj dvostruko jeftiniji nego u Sloveniji, a tri puta nego u Njemačkoj. No, važne su i prehrambene navike domaćih potrošača, jer se u nas još jede puno kruha, a malo peciva, koje je, pak, preskupo. Omjer je čak 80 posto u korist kruha, napominje Barišić.
Ipak, treba napomenuti da je kruh u nas osjetno skuplji negoli u Srbiji i Bosni, dok je mlijeko jeftnije.
U Žitozajednici smatraju da i loše navike kao što je novi trend da kruh mora biti svjež tijekom cijelog dana utječu na cijenu, jer se između 20 i 30 posto kruha ne proda, odnosno vraća se.
Inače, Vladino povjerenstvo za cijene nije se sastalo više od godine. Vlada na raspolaganju ima više instrumenata kojima bi cijene kruha mogla držati pod kontrolom. No, ne može ih određivati dekretom na slobodnom tržištu, ali može intervenirati na tržištu s pšenicom iz robnih zaliha, jer je na robnim burzama dosegla cijenu od 2,20 kuna po kilogramu. To je čak kunu više od otkupne cijene pšenice prošle godine u Hrvatskoj, pa se više isplati izvoziti je negoli je prodati na domaćem tržištu.

Ipak, domaći su trgovci ti koji drže ključeve cijene kruha. Sad se gotovo 30 posto kruha i drugih pekarskih proizvoda prodaje u velikim trgovačkim centrima, jer se potrošači mogu odreći mnogo toga, ali ne i osnovne hrane.

Otkupna cijena mlijeka također bi trebala pratiti povećanje cijena stočne hrane, odnosno trebala bi porasti barem 20 posto, kazao je u četvrtak Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka. Dodao je da je cijena stočne hrane rasla 60 do 70 posto, a uzme li se u obzir da stočna hrana čini 50 posto troškova, otkupna bi cijena mlijeka trebala ići gore barem 20 posto.
Seljaci, kaže, sa svim tvorničkim premijama za mlijeko prve klase dobiju 2,5 kune po litri. Otkupna cijena mlijeka je oko 2,5 kune po litri, a mljekare tvrde da su njihovi troškovi dorade i prerade 1,6 kuna, što znači da bi cijena mlijeka u maloprodaji trebala biti ispod pet kuna, a ona je daleko veća, kazao je Rešetar.

Autor: Marinko Petković