U tri godine samo četiri grada i općine prijavile zapuštene poljoprivredne površine?!

U Hrvatskoj se problem zapuštenosti poljoprivrednog zemljišta, koje zarasta u šikare i šume, već godinama ne rješava sustavno, iako članak 14. Zakona o poljoprivrednom zemljištu nalaže obveze lokalnim jedinicama samouprave i nadležnim tijelima.

Zakon kaže da ako privatno zemljište nije održavano, nije pogodno za proizvodnju, a vlasnici su mu nedostupni ili nepoznatog boravišta, ono se može dati u zakup fizičkim ili pravnim osobama na razdoblje do deset godina, dakako uz naknadu.

Međutim, iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, kazuju da su u 2023. godini zaprimili tek četiri prijave o zapuštenim poljoprivrednim česticama. Prijavile su ih općine Vrhovine i Ferdinandovac te gradovi Varaždin i Mali Lošinj. Prijava u protekloj i ovoj godini nije bilo.

Ističu pritom da se površine namijenjene poljoprivredi moraju održavati pogodnima za proizvodnju, što podrazumijeva sprječavanje zakorovljenosti, obrastanja višegodišnjim raslinjem i očuvanje plodnosti.

Stoga će, kažu, u cilju optimalnijeg iskorištavanja i daljnjeg poticanja poljoprivredne proizvodnje, razmotriti mogućnosti unaprjeđenja postojećih učinkovitosti odredbi, kojim bi se potaknulo stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.

No, kako doznajemo iz jedne od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja je prijavila takve površine, na istu još čekaju očitovanje upravo tog Ministarstva. Naime, Općina Vrhovine u Ličko-senjskoj županiji izradila je evidenciju neodržavanih površina ukupne veličine oko 200 hektara te ju dostavila 9. siječnja 2023.

Ako privatno zemljište nije održavano i nije pogodno za proizvodnju, a vlasnici su mu nedostupni ili nepoznatog boravišta, ono se može dati u zakup fizičkim ili pravnim osobama na razdoblje do deset godina, stoji u Zakonu

"Za navedene površine iskazan je interes lokalnih OPG-ova kojima nedostaje obradivih resursa, a također smo zatražili i upute za davanje u zakup na razdoblje do deset godina, uz naknadu određenu početnom zakupninom. Budući da očitovanje Ministarstva još nije zaprimljeno, te čestice nisu stavljene u funkciju poljoprivredne proizvodnje“, istaknula je Ksenija Šimatović, pročelnica općinskog Jedinstvenog upravnog odjela.

No, zarasle površine nisu samo problem privatnih zemljišta. Kako nam je rekla pročelnica, kada su u pitanju natječaji za državno poljoprivredno zemljište, trenutno provode postupak prve izmjene i dopune Programa raspolaganja, nakon čega se planiraju novi natječaji za zakup i prodaju državnog fonda.

"Ipak, dio obradivih površina obraslih dugogodišnjim raslinjem nalazi se unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera, te zbog programa upravljanja Parkom nije moguće njihovo uključivanje u proizvodnju“, navela je.

5.699 zakupnika državnog poljoprivrednog zemljišta

Kada je u pitanju državno poljoprivredno zemljište, iz Ministarstva nam kažu da je prema podacima aplikacije e-DPZ, do danas evidentirano ukupno 5.699 zakupnika. U tijeku je nadogradnja sustava eZakupa, kojom će se voditi detaljnija evidencija po vrstama zemljišta (oranice, livade, pašnjaci, trajni nasadi) i njihovoj raspodjeli po županijama. "Završetak projekta planiran je za prvi kvartal 2026., a sustav će dobiti i novu funkcionalnost za javne natječaje, pri čemu će čestice biti prikazane na digitalnom katastarskom planu“, napominju.

Zapuštene parcele u Hrvatskoj predstavljaju zanemareni resurs za razvoj domaćeg agrara. Iako zakonodavni okvir jasno propisuje obveze i načine upravljanja, njihova realizacija očito zaostaje, što ne omogućava iskorištenje gospodarskog potencijala.

Vlajčić: Jedinice lokalne samouprave više neće raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem

Za stvarnu promjenu potrebna je preuzimanje odgovornosti lokalnih zajednica, koordinacija i učinkovitiji nadzor. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, u planu za donošenje krajem ove godine, donijet će, barem tako najavljuju, poboljšanu regulaciju koje bi trebale povećati efektivnost upravljanja i revitalizacije zemljišta.